Strukovna skupina turističkih agencija Zadarske županije
Izvor: Pixabay

Održana 15. sjednica Strukovne skupine turističkih agencija HGK – ŽK Zadar


Objavljeno: 19. 05. 2020. , Ažurirano: 19. 05. 2020.


Na 15. sjednici Strukovne skupine turističkih agencija HGK – ŽK Zadar koja se održala online 14. svibnja sudjelovalo je 12 predstavnika turističkih agencija Zadarske županije.
Sjednici je prisustvovala direktorica Turističke zajednice Zadarske županije Mihaela Kadija.

Sjednicu je otvorio direktor Županijske komore Zadar Denis Ikić. Uz pozdrave prisutnima, iskazao je vjeru u bolju epidemiološku i poslovnu situaciju u narednim mjesecima. Direktor smatra kako će se naći način da strani gosti dođu u našu zemlju ove sezone te je na kraju izrazio nadu u što skorije održavanje sjednica u prostorijama ŽK Zadar.

Direktorica TZ Zadarske županije Mihaela Kadija zahvalila je na pozivu naglasivši kako se puno očekivalo od nadolazeće sezone, međutim zbog koronavirusa se preko noći sve promijenilo. TZ Zadarske županije trenutno planira aktivnosti prema informacijama koje ima, zna se da neki pomaci postoje, ali neće biti mogućnosti za velike kampanje, kazavši da je usmjerenost na domaće i na bliska tržišta. Napomenula je kako je TZ Zadarske županije iskoristio ovu situaciju za veliko ažuriranje baze podataka i nadopunjavanje službene web-stranice u prvome redu s realnom ponudom članica. Istaknula je da je TZ Zadarske županije u konstantom kontaktu s udruženjima i predstavništvima u inozemstvu, da se prate informacije s terena te da se nada da pandemija ide svome kraju.

Predsjednik Strukovne skupine turističkih agencije Zadarske županije Tomislav Fain izvijestio je prisutne na čemu se sve radilo otkad je počela pandemija, naglasivši da je to zajednički trud s kolegama iz Hrvatske gospodarske komore, s kojima je u stalnom kontaktu radi zaštite interesa članica. Fain je prvo predstavio horizontalne mjere koje je Vlada RH donijela, kazavši da je Udruženje putničkih agencija HGK 16. ožujka poslalo zahtjeve Ministarstvu turizma, odnosno Vladi. Ukupno je bilo šest zahtjeva:
1. oslobađanje doprinosa poreza i prireza na plaće zaposlenicima zbog stabilizacije poslovanja (zahtjev je usvojen na razdoblje od tri mjeseca odnosno do lipnja)
2. neplaćanje akontacije poreza na dobit (zahtjev usvojen)
3. osiguranje kredita za likvidnost posredstvom HBOR-a uz kamatnu stopu od najviše jedan posto (zahtjev usvojen)
4. osiguranje moratorija na otplate rata postojećih kredita (zahtjev usvojen)
5. umanjenje parafiskalnih davanja (jedan dio je umanjen, odgođen ili oslobođen)
6. bespovratna sredstva koje bi država trebala osigurati za putničke agencije (zahtjev još uvijek nije usvojen)
Fain je napomenuo da su ove mjere zadovoljavajuće, ali da bi ih trebalo vremenski produljiti, što će se i tražiti od Vlade. Druga su stvar na kojoj se puno radilo turistički vaučeri i moratorij na paket-aranžmane, ističući da je Hrvatska treća zemlja u Europskoj uniji koja se uopće odlučila za taj model. Predložena je izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu kada je riječ o raskidu ugovora o putovanju u paket-aranžmanu u uvjetima posebnih okolnosti zbog nerealiziranog putovanja, radi čega se prevodio francuski i poljski zakon te su se uzimale u obzir napomene Europske komisije. Vrijednost otkazanih aranžmana samo od 1. ožujka do 1. lipnja ove godine iznosila je 130 milijuna kuna i Fain ističe da se upravo ovim zakonom puno agencija spasilo. Sljedeće na čemu se radilo je Hrvatska turistička kartica, koja je u pripremi tri godine i koja je prema Fainu dobra stvar, međutim zbog trenutnih okolnosti ne može doći do izražaja, odnosno uvedena je u krivo vrijeme. Pomoću te kartice poslodavci će svojim zaposlenicima moći isplaćivati neoporezivi dio dohotka u visini do 2.500,00 kn godišnje, a sredstva će se moći koristiti isključivo za plaćanje ugostiteljskih i turističkih usluga, odnosno smještaja radi poticanja domaće turističke potrošnje. Karticu će izdavati poslovna banka odabrana na natječaju koji će raspisati Ministarstvo turizma. Prvo je predstavljanje Hrvatske turističke kartice bilo u Hrvatskoj gospodarskoj komori u siječnju ove godine i prvotno su mogući korisnici mogli biti samo smještajni i ugostiteljski objekti. Intervencijom Udruženja putničkih agencija i suradnjom s Ministarstvom turizma blizu je postizanje dogovora da se kartica može koristiti i za usluge turističkih agencija. Kaže da je teško očekivati da će je netko koristiti i imati neke pogodnosti od nje u 2020. godini, međutim da se ne bi trebala promatrati kroz ovu prizmu nego da će se njezini pravi učinci vidjeti za dvije do tri godine. Fain je izvijestio prisutne da će se otvoriti nova linija kredita za poslovne subjekte putem HAMAG BICRO-a. To su krediti od 25,000 do 100,000 eura koje je moguće iskoristiti za plaće zaposlenika, plaćanje dobavljača, najam prostora i sl. Od HAMAG BICRO-a još se tražilo, kaže Fain, produljenje iskoristivosti kredita s prvotnih šest na 12 mjeseci. HBOR je otvorio kreditnu liniju za mikro, male i srednje poduzetnike za kredite iznad 100,000 eura, na rok do pet godina, uz mogućnost korištenja počeka do jedne godine. Kamatna stopa, zahvaljujući sredstvima subvencije Ministarstva turizma, može iznositi nula posto za razdoblje otplate do tri godine, a u četvrtoj i petoj godini otplate kamatna stopa može iznositi 1,5 posto. Sredstva će se moći koristiti za financiranje plaća, režijskih i ostalih osnovnih troškova poslovanja, pripremu turističke sezone te podmirenje obveza prema dobavljačima i ostalih troškova, osim kreditnih obveza prema poslovnim bankama, drugim financijskim institucijama ili obveza za PDV. Iskoristivost ovog kredita je 12 mjeseci. Fain je napomenu da se tražilo od HAMAG BICRO-a i HBOR-a da u prihvatljiva sredstva iskoristivosti uđe i povrat sredstava klijentima turističkih agencija. U vezi s moratorijem na rate kredita i lizing, Fain ističe da je sporna bila visina naknade te se putem HGK i Ministarstva turizama poslao dopis Hrvatskoj agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) o tome. Prema posljednjim informacijama, HANFA je izdala dodatnu preporuku leasing kućama i bankama da moratorij na kredite i lizing bude godinu dana beskamatno. Još uvijek se čeka odgovor leasing kuća i banaka. Dotaknuo se prijedloga Vlade o otvaranju granica za pojedine zemlje koja još nije stupila na snagu, rekavši da se time preuzima određen rizik, ali da je vrlo bitno da se što je prije moguće naša ekonomija ponovno pokrene.

Fain je potom prepustio riječ prisutnim predstavnicima turističkih agencija kako bi podijelili informacije o vlastitom poslovanju, najvećim problemima i naznakama pomaka nabolje ako ih ima. Većina se složila da je trenutna situacija loša, kod ponekih ima malih pomaka nabolje, i to odnedavno. Otkazivanja rezervacija prisutna su kod gotovo svih članica, a većinu zabrinjavaju krediti, odnosno kamate koje moraju i dalje plaćati unatoč moratoriju na glavnicu. Nastojat će iskoristiti navedena sredstva koja su im na raspolaganju te se nadaju što skorijoj stabilizaciji situacije.