Površina županije: 7.486 km2
BDP po stanovniku (2015.): 65.475 kn
Ukupan broj stanovnika (procjena DZS sredinom 2016.): 169.581
Ukupno aktivno stanovništvo (zaposleni + nezaposleni) na dan 31.07. (2018.) iznosi 63.599
Ukupan broj zaposlenih na dan 31.07. (2018.) iznosi 60.000
Ukupan broj nezaposlenih na dan 31.07. (2018.) iznosi 3.599
Stopa registrirane nezaposlenosti aktivnog stanovništva, na dan 31.07. (2018.) iznosi 5,7%
Broj poduzetnika (predani GFI za 2017.): 4.273
Zaposleni u gospodarstvu, prosjek na temelju broja sati: 23.534
Ukupni prihodi gospodarstva: 13.752,2 milijuna kuna
Udjel prihoda od prodaje u inozemstvu u ukupnim prihodima: 21,8%

Potencijali Zadarske županije

Zadarska županija je jedna od 20 županija u zemlji, jedna od sedam priobalnih županija i nalazi se u samom središtu hrvatskog dijela jadranske obale. Grad Zadar je administrativno, obrazovno i gospodarsko središte županije/regije u kojem se nalazi preko 60% ekonomskih kapaciteeta županije (ostvarenih prihoda, zaposlenih, izvoza, broja tvrtki).

Gospodarstvo Zadarske županije relativno je malo, ali raznoliko i s razvojnim potencijalima u nekoliko različitih sektora. Gospodarstvo Zadarske županije u bitnim ekonomskim pokazateljima čini približno 2,5 - 3% gospodarstva RH, osim u sektorima; turizma gdje je udio i do 14%., pomorskom prometu do 40% , te u marikulturi, preko 70% ukupnih kapaciteta u državi.

Iz ovih podataka vidljivo je da Zadarska županija i grad Zadar žive na moru i od mora, od tzv. „plave ekonomije“ koja počiva na tri navedena stupa. Marikultura i ribarstvo, brodarstvo i turizam Zadarske županije imaju poseban značaj za cijelu zemlju, zbog njihova visokog udjela u navedenim djelatnostima na državnoj razini.

Strukturu gospodarstva Zadarske županije prema ukupnom prihodu, uz ostale djelatnosti, dominantno čine: trgovina, prerađivačka industrija, turizam, ribarstvo i marikultura, te brodarstvo.

Uzgajivači bijele ribe i tune u Županiji čine čak 72% ukupne hrvatske marikulture prema kriteriju koncesionirane površine mora i prodanim količinama, a velik broj pogodnih lokacija na obali i otocima omogućava širenje ove djelatnosti bez velikog onečišćenja okoliša ili ugroze turizma. More je i izvor sirovina za ribarsku industriju, ali ribarstvo je limitirano prirodnim resursima i zakonskim ograničenjima ulova.

U Zadru je sjedište najveće brodarske tvrtke, koja (s tvrtkom kćeri) čini 40% nosivosti trgovačke flote u zemlji , što snažno utječe na uspješnost županijskog gospodarstva u cjelini i na životnih standard obitelji pomoraca.

Zahvaljujući zemljopisnom položaju i ulaganjima u prometnu infrastrukturu, najveći potencijal gospodarstva Zadarske županije je u turizmu i djelatnostima koje ga nadopunjuju. Trenutni kapacitet je gotovo 170.000 kreveta, bez vezova u marinama. Turističkih dolazaka u županiju je 1,8 milijuna a noćenja 13,7 milijuna godišnje, što čini udjel od 14% hrvatskog turizmu. Turizam u našoj regiji ima multiplikativne efekte na gotovo sve sektore gospodarstva.

Uz prehrambenu industriju baziranu na sirovinskoj osnovi iz mora i Ravnih kotara, a izvozno orjentirana prerađivačka industrija oslanja se na proizvodnju metalnih komponenti za automobilsku i farmaceutsku industriju.

Izvozno orijentirano gospodarstvo održava pozitivnu bilancu razmjene roba i usluga s inozemstvom, a izvozom usluga turističkog i brodarskog sektora ta je izvozna orijentacija još naglašenija ( vrijednost 400 milijuna eura,).

Razvijena infrastruktura pomaže da se ovo područje, osobito grad Zadar, razvije u prometno čvorište na granici EU i prekomorskog svijeta.

Nova moderna autocesta A-1 čini Zadarsku županiju vrlo lako dostupnim odredištem. Autocesta A-1 je spojena na europsku cestovnu mrežu a Zračna luka Zadar, povezuje Zadar izravno sa 40-ak europskih destinacija niskotarifnim zračnim prijevoznicima. Međunarodna luka Gaženica (teretna luka; terminal za kruzere;RO-RO terminal; putnički terminal) je izravno povezana s autocestom A-1 i čini jedinstveno pomorsko čvorište na jadranskom moru, s potencijalom za razvoj mnogih uslužnih djelatnosti. Sve navedeno, uz dobar obrazovni sustav koji nudi mladu, obrazovanu radnu snagu i produktivnost po vrlo konkurentnim troškovima, te prirodna bogatstva brojnih zaštićenih područja čini grad Zadar i cijelu regiju zanimljivu za ulaganja.

Zadnja velika državna investicija u luku Gaženicu privukla je koncesionara koji će Zadru osigurati poziciju home port-a brodovima za kružna putovanja, što jamči dodatnu zaposlenost i potencijal za razvoj u popratnim djelatnostima. Potencijal za investicije vidi se u gradnji hotela visoke kategorije kojih je nedovoljno, te ruralnom turizmu u zaleđu , uz očekivanu realizaciju većih projekata u turizmu.

Uz nedovoljno iskorištene poljoprivredne površine, mogućnost za investiranje nisu iskorištene u marikulturi i preradi ribe, investicije u alternativne izvore energije, posebno u uvjetima strategijskog opredjeljenja Europske unije za energetsku neovisnost, te ulaganja u teretnu luku radi privlačenja tereta.

Brojne opremljene gospodarske zone nude povoljno mogućnosti za nove investicije u prerađivačkoj industriji i trgovini, sa osiguranom poduzetničkom infrastrukturom.

 

 struktura ukupnih prihoda Zadarske županije po djelatnosti u 2017.jpg

Izvor: FINA; Obrada: HGK-ŽK Zadar

Gospodarstvo Zadarske županije temelji se na sektorima trgovine, prerađivačke industrije, turizma, pomorskog prometa, građevinarstva, ribarstva i poljoprivrede, te obrtništva.

Analiza poslovanja gospodarstva Zadarske županije u 2017. godini dana je na temelju podataka iz godišnjih financijskih izvještaja predanih FINA-i do kraja svibnja 2018. godine. Obuhvaćeno je poslovanje poduzetnika, obveznika poreza na dobit, čije je sjedište na području Zadarske županije. Podaci o poslovanju tvrtki koje posluju na području Županije, a sjedište im je izvan tog područja, u Financijskoj agenciji su obrađeni prema svom sjedištu i nisu obuhvaćeni ovom analizom. Godišnja financijska izvješća FINA-e, koja su temelj naše analize gospodarskih kretanja obuhvaćaju samo tzv. realni sektor gospodarstva u što nije uključen sektor bankarstva i osiguranja. Korišteni su i recentni podaci HZZ – Područne službe Zadar, HZMO, Državnog zavoda za statistiku, Turističke zajednice Zadarske županije i Trgovačkog suda u Zadru.

2017. poslovna godina u gotovo svim relevantnim pokazateljima uspješnosti gospodarstva bila je najbolja dosad. Godišnje izvještaje predao je rekordan broj obveznika poreza na dobit u Zadarskoj županiji, njih ukupno 4.273. Ukupni prihodi ostvareni su u iznosu od 13.752,2 milijuna kuna i u odnosu na prethodnu, dotad rekordnu 2016. godinu povećani su za 1.063,6 mil. kuna ili 8,4% u odnosu na prethodnu godinu, dok su ukupni rashodi rasli sporije, bili su 7,4% viši nego prethodne godine. Zato je i dobit, odnosno saldo dobiti i gubitka prije oporezivanja, bila viša nego prethodne godine, iznosila je 799,0 milijuna kuna, što je dosad najveća godišnja agregirana dobit gospodarstva Zadarske županije. Njen rast od čak 27,5% drugi je najveći među gospodarstvima hrvatskih županija. Pritom, tvrtke koje su iskazale dobit (agregirana dobit prije oporezivanja iznosila je 1.135,4 mil. kuna) imale su povećanje dobiti za 9,2% u odnosu na ukupnu dobit tvrtki koje su u 2015. iskazale dobit, dok su tvrtke koje su iskazale gubitak (agregirani gubitak prije oporezivanja iznosio je 336,5 mil. kuna) smanjile taj gubitak i to za 18,5% u odnosu na ukupni gubitak onih tvrtki koje su u 2015. iskazale gubitak. U 2017. godini rasli su i prihodi od prodaje i to prihodi od prodaje u zemlji za 10,4%, a prihodi od prodaje u inozemstvu za 1,1%. Na kraju godine vrijednost aktive gospodarstva Zadarske županije iznosila je 27,41 milijardu kuna ili 4,0% više nego prethodne godine, a stavka Kapital i rezerve vrijedili su 7,38 milijardi kuna ili 6,0% 4,0% više nego prethodne godine. Povećan je broj zaposlenih za 9,6% na rekordnih 23.534 zaposlenika uz blagi rast prosječne mjesečne isplaćene plaće od 0,9%. Smanjenje je zabilježeno na stavci Bruto investicija u dugotrajnu materijalnu i nematerijalnu imovinu (AOP278) i to za 5,7%, dok je stavka Bruto investicija samo u novu dugotrajnu imovinu s iznosom od 1.094,2 mil. kuna investiranih u 2017. godini bila za 64,2% veća od investiranja u novu dugotrajnu imovinu u 2016. godini.

Kratka usporedba s gospodarstvom na nacionalnoj razini u 2017. godini: 120.081 poduzetnika ukupno je imalo 882.884 zaposlenih ili 5,8% više nego godinu prije. Prihodi su povećani za 9,5%, a rashodi su povećani za 10,4%. Zato je saldo dobiti i gubitaka prije oporezivanja smanjen za 7,9%. Prihodi od prodaje u inozemstvu povećani su za 16,6%, aktiva je povećana za 3,6%, a kapital i rezerve za 4,2%. Zabilježen je i minimalan rast vrijednosti investicija u novu dugotrajnu imovinu i to za 0,6%. Možemo konstatirati da je gospodarstvo Zadarske županije poslovalo uspješnije od državnog prosjeka.

U apsolutnim iznosima najveći rast ukupnih prihoda pojedinih sektora gospodarstva Zadarske županije zabilježen je u području Trgovine (357,2 mil. kuna), Turizma (183,1 mil. kuna) i Građevinarstva (171,2 mil. kuna). Rijetko koje područje djelatnosti imalo je smanjenje ukupnih prihoda, najviše Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (-51,8 mil. kuna), zatim Poslovanje nekretninama (-25,4 mil. kuna) te Prijevoz i skladištenje (-23,1 mil. kuna).

Aktiva gospodarstva Zadarske županije na kraju 2017. godine iznosila je 27,41 milijardi kuna ili 4,0% više nego godinu prije. Povećana je i stavka Kapitala i rezervi (AOP067) za 6,0%, pa je i struktura izvora sredstava nešto bolja nego godinu dana prije. Najveću vrijednost aktive imaju Turizam te Prijevoz i skladištenje, a u ova dva područja koncentrirano je više od polovice vlastitog kapitala ukupnog gospodarstva.

U 2017. ukupne Bruto investicije u dugotrajnu imovinu bile se manje nego u 2016. godini. I ovdje predvode Prijevoz i skladištenje te Turizam sa skoro milijardu kuna od ukupno 2,9 milijardi bruto investicija cjelokupnog gospodarstva.

Broj zaposlenih u gospodarstvu Zadarske županije (4.273 poslodavca) mjereno satima rada povećan je s 21.477 zaposlenih u 2016. na broj od 23.504 u 2017. godini, odnosno za 2.057 zaposlenih ili za 9,6%. U porastu apsolutnog broja zaposlenih prednjače Djelatnosti pružanja smještaja… sa 420, Administrativne i ostale pomoćne djelatnosti sa 374 i Građevinarstvo sa 304 više zaposlenih. Slijede, Trgovina sa 184, Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti sa 160 više zaposlenih itd. I u 2017. poslovnoj godina nije bilo smanjenja broja zaposlenih po pojedinim područjima, čime je nastavljen kontinuitet održavanje i povećanja razine zaposlenosti gospodarstva Zadarske županije, a zaposlenost u 2017. godini najveća je ikad. Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća u gospodarstvu Županije, unatoč dobrim poslovnim rezultatima, ostala je praktično ista, s iznosom od 4.908 kuna za 0,9% bila je veća nego prethodne godine. Po područjima djelatnosti najviša je bila u Prijevozu i skladištenju (8.932 kune), slijede Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja (7.122 kuna), Umjetnost, zabava i rekreacija (6.782 kune), sve do Ostalih uslužnih djelatnosti s 3.625 kuna prosječne mjesečne neto isplaćene plaće.
Ukupna zaposlenost u Zadarskoj županiji (osiguranici HZZO-a prema prebivalištu) u kriznim se godinama zadržala na puno boljoj razini od državnog prosjeka, zahvaljujući i osjetnom povećanju sezonske zaposlenosti. Isto tako broj nezaposlenih rastao je sporije od negativnog trenda u Republici Hrvatskoj. Prosječno je u 2017. godini bilo zaposleno 53.095 osoba (3,8% više nego u 2016.), a registriranih nezaposlenih osoba bilo je 5.792 (16,8% manje od prošlogodišnjeg prosjeka). Na kraju prosinca 2017. imamo 51.196 ukupno zaposlenih osoba (5,0% više nego na kraju 2016. godine), što je pokazatelj da rast zaposlenosti nije rezultat samo sezonskog zapošljavanja. Na kraju lipnja 2018. zaposlenih je bilo 58.893 (4,3% više), a nezaposlenih 3.647 (18,2% manje nego na isti dan 2016. godine). Očekuje se nastavak trenda iznimne sezonske zaposlenosti, zahvaljujući kojoj već četiri godine bilježimo rekordnu zaposlenost u ljetnim mjesecima.

Vanjskotrgovinsku razmjenu Zadarske županije karakteriziraju dvije stvari: visoki udjel nerobnog izvoza, odnosno izvoza usluga u ukupnom izvozu (vozarine brodarskih tvrtki na inozemnom tržištu i turističke usluge fakturirane stranim kupcima) te pozitivna bilanca robne razmjene u kriznom razdoblju od 2009. godine. Prihodi od prodaje u inozemstvu kumulativno iskazani u godišnjem financijskom izvještaju poduzetnika predstavljaju ukupan robni i nerobni izvoz. Prema izvještajima poduzetnika za 2017. godinu oni iznose 2.992,6 milijuna kuna ili 1,1% više nego u prethodnoj godini. Odbijemo li od tog iznosa 1.834,2 mil. kuna robnog izvoza Zadarske županije (podatak Državnog zavoda za statistiku), grubim izračunom dolazimo do vrijednosti od 1.158,4 mil. kuna izvoza usluga. Unatoč blagom povećanju robnog izvoza, bilanca robne razmjene nije zadržala pozitivan predznak, što je bio slučaj od 2009. godine. Tako je 2017. godina zaključena s relativno malim negativnim saldom robne bilance od 32 mil. kuna.

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo gospodarstva Zadarske županije povećalo je broj zaposlenih za 9,1%, aktivu za 4,6%. Ukupni prihodi smanjeni su za 4,2%, međutim rashodi su smanjeni za 4,8%, pa je ostvarena bruto dobit za 3,9% veća od prošlogodišnje. Iskazan je i smanjenje prihoda od prodaje u inozemstvu za 10,0%, a zabilježeno je i smanjenje bruto investicija od 33,9%. Ribarstvo i marikultura tradicionalno je dominantni segment ovog područja djelatnosti i nositelji cijelog područja djelatnosti. Zbog prelova stokova sitne plave ribe u Jadranu na snazi su brojne mjere dobrog upravljanja ribljim zalihama. Istovremeno, oporavljen je stok plavoperajne tune i povećana kvota za izlov tune u 2018. godini.

Prerađivačka industrija, kao najvažniji segment Industrijskog sektora, povećala je broj zaposlenih za 7,6%, aktivu za 9,6%, ukupne prihode za 5,4% (uz povećanje bruto dobiti od čak 80,1%). Prihodi od prodaje u inozemstvu povećani su za 4,0%, a bruto investicije za 24,8%. Najveći broj zaposlenih je u odjeljcima djelatnosti Proizvodnja metala (1.062 zaposlenika) i Proizvodnja prehrambenih proizvoda (1.044 zaposlenika). Proizvodnja metala prednjači i u ostvarenim ukupnim prihodima (1.187,9 mil. kuna), ostvarenoj bruto dobiti (71,5 mil. kuna), prihodima od prodaje u inozemstvu (929,5 mil. kuna) i bruto investicijama (211,9 mil. kuna). Većina drugih odjeljaka poslovala je s dobiti, značajniji gubitak zabilježen je u odjeljku Proizvodnja strojeva i uređaja (-6,1 mil. kuna), Proizvodnja proizvoda od gume i plastike (-2,7 mil. kuna) i Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa (-1,1 mil. kuna gubitka).

Drugi segment industrijskog sektora, Rudarstvo i vađenje, djelomično uspješno je poslovalo u 2017. godini: broj zaposlenih povećan je za 8,4%, aktiva za 12,0%, ukupni prihodi za 39,6% (nažalost rashodi su brže rasli, pa je i agregirani gubitak veći za 2,2%). Prihodi od prodaje u inozemstvu povećani su za 18,6%, a bruto investicije su povećane za 108,5%. Treći segment Sektora industrije – Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija ima povećanje zaposlenosti za 12,5%, povećanje ukupnih prihoda za 19,9%, bruto dobiti za 292,7%, bruto investicija za 0,4%. Oba ova područja djelatnosti predstavljaju jako mali udjel u strukturi zaposlenosti, ukupnih prihoda i drugih pokazatelja uspješnosti, pa njihovi pojedinačni rezultati ne utječu puno na uspješnost Sektora industrije i gospodarstva u cjelini.

Građevinarstvo, nakon višegodišnje krize, pokazuje znakove oporavka. Broj zaposlenih povećan je za 14,5% u odnosu na 2016. godinu, iznos aktive povećan je za 2,8%, prihodi su povećani za 16,1% i prvi put nakon 2009. godine ovo područje djelatnosti iskazalo je agregiranu dobit prije oporezivanja i to u iznosu od 26,1 mil. kuna. Zabilježeno je povećanje prihoda od prodaje u inozemstvu od 6,7%, ali i velik pad bruto investicija od 78,1%.

Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane nastavljaju svoj kontinuirani rast, kako u fizičkom obujmu dolazaka i noćenja turista, tako i u financijskoj uspješnosti. Turistički promet, s 1,81 milijuna dolazaka i 13,70 milijuna noćenja rekordan je do sada u Zadarskoj županiji. Ove brojke, naravno, ne odnose se samo na poslovanje poduzetnika – obveznika poreza na dobit, obuhvaćenih ovom analizom, već svih segmenata turističke ponude Županije. Samo gospodarstvo ostvarilo je dosad najbolje rezultate poslovanja. U odnosu na prethodnu 2016. godinu, zaposlenih je bilo 13,1% više, aktiva/pasiva je povećana za 6,9%, prihodi su rasli 12,7%, brže od rasta rashoda, pa je i agregirana dobit bila 40,6% viša od prošlogodišnje. Više se i ulagalo, bruto investicije bile su za 4,9% više nego u 2016. godini.

Trgovina na veliko i malo i dalje zadržava svoj vodeći položaj u broju zaposlenih i ostvarenim prihodima. Broj zaposlenih bio je za 4,4% veći, aktiva za 3,6%, a prihodi su povećani za 12,0%. Pritom je povećana i agregirana dobit i to za 48,1%. Sektor bilježi i povećanje prihoda od prodaje u inozemstvu za 5,3%, ali i smanjenje bruto investicija za 28,5%.

Prijevoz i skladištenje u 2017. poslovnoj godini bilježi povećanje broja zaposlenih od 6,0%, ali uz smanjenje prihoda od 1,8%, prihoda od prodaje u inozemstvu za 5,5% i bruto dobiti od čak 64,7%. Smanjena je i aktiva za 4,5%, dok su bruto investicija povećane za 90,7%.
Dobri poslovni rezultati ostvareni su i u gotovo svim ostalim područjima djelatnosti manje zastupljenima u gospodarstvu Zadarske županije. Cjelokupno gospodarstvo tako je u većini pokazatelja uspješnosti premašilo dosad najuspješniju, prethodnu 2016. poslovnu godinu.

Promatramo li gospodarstvo prema veličini poduzetnika, u 2017. godini poslovalo je 7 velikih, 43 srednje velikih, 338 malih i 3.885 mikro poduzetnika. Od ukupno 23.534 zaposlenika njih najviše zapošljavaju brojni mikro poduzetnici, čak 35,5%, a 28,4% zaposlenih je kod malih poduzetnika. Isplaćene neto plaće i nadnice ne slijede ovaj omjer, što znači da su prosječne plaće niže kod mikro i malih poduzetnika, a više od prosjeka kod srednje velikih, i osobito kod velikih poduzetnika. Mikro poduzetnici imaju 31,4% vrijednosti imovine (od ukupno 27,41 milijardi kuna aktive cjelokupnog gospodarstva), ali u izvorima sredstava imaju tek 5,4% vlastitog kapitala, što svjedoči o prezaduženosti ovog segmenta gospodarstva. Nešto je povoljnija situacija kod malih poduzetnika, koji drže 20,8% aktive uz 16,6% udjela u vlastitom kapitalu.

Srednje veliki poduzetnici ovdje su u povoljnijem položaju s 27,5% udjela u aktivi i 42,1% udjela u kapitalu i rezervama. Najstabilniji položaj vezan uz kvalitetu izvora sredstava bilježe veliki poduzetnici: na 20,3% udjela u aktivi gospodarstva imaju 35,8% udjela u ukupnom iznosu vlastitih sredstava. Prema omjeru sudjelovanja u ukupnim prihodima i ukupnim rashodima jasno je i koji je segment gospodarstva profitabilniji.

Tako mikro i mali poduzetnici imaju veći udjel u rashodima nego u prihodima, srednje veliki poduzetnici praktično imaju isti udjel, a veliki poduzetnici u strukturi prihoda imaju veći udjel nego u strukturi rashoda. U ukupno 2,89 milijardi kuna bruto investicija u dugotrajnu imovinu sudjelovali su srednje veliki poduzetnici s 32,6%, veliki poduzetnici s 30,4%, mikro sa 24,0%, a mali sa 13,0%. Zamjetno je slab udjel mikro i malih poduzetnika u strukturi prihoda od prodaje u inozemstvu, odnosno u izravnom izvozu proizvoda i usluga, zajedno svega 16,8%. Mali poduzetnici nisu dovoljno kapacitirani za izravan nastup na stranim tržištima, što ne znači da njihove kooperantske komponente nisu ugrađene u izvozne proizvode i usluge većih gospodarskih subjekata.

Poduzetničke zone u Zadarskoj županiji
U Zadarskoj županiji 31 jedinica lokalne samouprave osnovala je ukupno 74 poduzetničke zone. Zone su različitih veličina (od 1 ha do 400 ha) i različitih namjena.
U prilogu možete pronaći osnovne podatke o poduzetničkim zonama; osnivače, namjenu, veličinu zone i lokaciju.