Površina županije: 7.486 km2
BDP po stanovniku (2021.): 12.531 eura (18,3% više nego 2020.)
Procijenjeni broj stanovnika (sredinom 2023.): 162.255 (1,3% više nego 2022.)
Ukupan broj zaposlenih na dan 30.9.2024. - 68.809 (5,7% više nego godinu prije)
Ukupan broj nezaposlenih na dan 30.9.2024. - 2.588 (15,3% manje nego godinu prije)
Ukupno aktivno stanovništvo (zaposleni + nezaposleni) na dan 30.9.2024.) – 71.397 (4,8% više)
Stopa registrirane nezaposlenosti na dan 30.9.2024. – 3,6% (0,9 pp manje nego godinu prije)
Broj poduzetnika (predani GFI za 2023.): 6.401
Zaposleni u gospodarstvu (GFI za 2023. godinu, stanje krajem razdoblja): 30.851 (5,9% više)
Ukupni prihodi gospodarstva (GFI za 2023.): 3,46 milijarde eura (6,5% više nego 2022.)
Udjel prihoda od prodaje u inozemstvu u ukupnim prihodima (GFI za 2023.): 24,2 posto

Potencijali Zadarske županije
Zadarska županija je jedna od 20 županija u zemlji, jedna od sedam priobalnih županija i nalazi se u samom središtu hrvatskog dijela jadranske obale. Grad Zadar je administrativno, obrazovno i gospodarsko središte županije/regije u kojem se nalazi preko 60 posto ekonomskih kapaciteta županije (ostvarenih prihoda, zaposlenih, izvoza, broja tvrtki).

Gospodarstvo Zadarske županije relativno je malo, ali raznoliko i s razvojnim potencijalima u nekoliko različitih sektora. U bitnim ekonomskim pokazateljima uglavnom čini približno 2,5 - 3% gospodarstva RH. Osjetno veći doprinos hrvatskom gospodarstvu daje u sektoru turizma, u pomorskom prometu te u ribarstvu i marikulturi.

Iz ovih podataka vidljivo je da Zadarska županija i grad Zadar žive na moru i od mora, od tzv. „plave ekonomije“ koja počiva na tri navedena stupa. Marikultura i ribarstvo, brodarstvo i turizam Zadarske županije imaju poseban značaj za cijelu zemlju, zbog njihova visokog udjela u navedenim djelatnostima na državnoj razini.

Uzgajivači bijele ribe i tune u Županiji čine čak 72 posto ukupne hrvatske marikulture prema kriteriju koncesionirane površine mora i prodanim količinama, a velik broj pogodnih lokacija na obali i otocima omogućava širenje ove djelatnosti bez velikog onečišćenja okoliša ili ugroze turizma. More je i izvor sirovina za ribarsku industriju, ali ribarstvo je limitirano prirodnim resursima i zakonskim ograničenjima ulova.

U Zadru je sjedište najveće brodarske tvrtke, koja (s akvizicijom u 2023. godini) čini gotovo 50 posto nosivosti trgovačke flote u zemlji, što snažno utječe na uspješnost županijskog gospodarstva u cjelini i na životni standard obitelji pomoraca.

Zahvaljujući zemljopisnom položaju i ulaganjima u prometnu infrastrukturu, najveći potencijal gospodarstva Zadarske županije je u turizmu i djelatnostima koje ga nadopunjuju. Trenutni kapacitet je preko 190.000 kreveta, bez vezova u marinama. U 2023. godini turističkih dolazaka u županiju bilo je preko 2 milijuna, a noćenja preko 15 milijuna, što čini udjel od 14 posto hrvatskog turizma. U prvih deset mjeseci 2024. dolazaka je bilo za 5,7 posto, a noćenja za 1,4 posto više nego u istom razdoblju 2023. Turizam u ovoj regiji ima multiplikativne efekte na gotovo sve sektore gospodarstva.

Najveći dio prerađivačke industrije je proizvodnja aluminijskih folija za prehrambenu i farmaceutsku industriju, proizvodnja aluminijskih odljevaka i specijalnih dijelova za automobilsku industriju te prehrambena proizvodnja bazirana je na sirovinskoj osnovi iz mora i Ravnih kotara.

Takvo, izvozno orijentirano gospodarstvo održava pozitivnu bilancu razmjene roba s inozemstvom, a izvozom usluga turističkog i brodarskog sektora ta je izvozna orijentacija još naglašenija (vrijednost od 838 milijuna eura prihoda od prodaje u inozemstvu u 2023. godini).

Razvijena infrastruktura pomaže da se ovo područje, osobito grad Zadar, razvije u prometno čvorište na granici EU i prekomorskog svijeta. Autocesta A-1, spojena na europsku cestovnu mrežu, čini Zadarsku županiju lako dostupnim odredištem. U ljetnoj sezoni Zračna luka Zadar povezuje Zadar izravno sa 60-ak europskih destinacija s prometom od preko 1,2 milijuna putnika u 2023. godini. U prvih deset mjeseci 2024. broj putnika koji su prošli kroz Zračnu luku Zadar povećan je na 1,59 milijuna.
Međunarodna luka Gaženica (teretna luka; terminal za kruzere; RO-RO terminal; putnički terminal) je izravno povezana s autocestom A-1 i čini jedinstveno pomorsko čvorište na Jadranskom moru, s potencijalom za razvoj mnogih uslužnih djelatnosti. U 2023. godini povećan je promet svih segmenata pomorskog prijevoza; prevezeno je 14 milijuna putnika (4,2 posto više nego prethodne godine), 4 milijuna vozila (4,5 posto više), županiju su posjetili kruzeri s 175 tisuća putnika (21 posto više).
Sve navedeno, uz dobar obrazovni sustav koji nudi mladu, obrazovanu radnu snagu i produktivnost po vrlo konkurentnim troškovima, te prirodna bogatstva brojnih zaštićenih područja čine grad Zadar i cijelu regiju zanimljivu za ulaganja. Najveća recentna i planirana ulaganja su u turizmu i rekreaciji, stanogradnji, trgovačkim centrima, ali i u proširenju industrijskih pogona i farmi za uzgoj ribe. Brojne opremljene gospodarske zone nude mogućnosti za nove investicije u prerađivačkoj industriji i trgovini, s osiguranom poduzetničkom infrastrukturom. Sve to rezultiralo je povećanjem zaposlenosti. Rekordan broj od 71.710 zaposlenih (osiguranika HZMO-a) krajem srpnja 2024. godine bio je za 5,5 posto veći nego na isti dan godinu prije, dok je broj od 2.761 registrirane nezaposlene osobe za 11 posto bio manji nego krajem srpnja 2023. godine.

Dodatni investicijski potencijal je u zasad nedovoljno iskorištenim poljoprivrednim površinama Ravnih Kotara, u alternativnim izvorima energije, a za ozbiljniji intermodalni prijevoz roba preko terminala luke Gaženica neophodna je revitalizacija željezničke pruge.
U Zadarskoj županiji 31 jedinica lokalne samouprave osnovala je ukupno 74 poduzetničke zone. Zone su različitih veličina (od 1 ha do 400 ha) i različitih namjena.