Površina županije: 7.486 km2
BDP po stanovniku (2016.): 68.611 kn
Ukupan broj stanovnika (procjena DZS sredinom 2018.): 168.153
Ukupno aktivno stanovništvo (zaposleni + nezaposleni) na dan 31.07. (2019.) iznosi 65.105
Ukupan broj zaposlenih na dan 31.07. (2019.) iznosi 62.028
Ukupan broj nezaposlenih na dan 31.07. (2019.) iznosi 3.077
Stopa registrirane nezaposlenosti aktivnog stanovništva, na dan 31.07. (2019.) iznosi 4,7%
Broj poduzetnika (predani GFI za 2018.): 4.755
Zaposleni u gospodarstvu, prosjek na temelju broja sati: 25.584
Ukupni prihodi gospodarstva: 14.995,6 milijuna kuna
Udjel prihoda od prodaje u inozemstvu u ukupnim prihodima: 24,8%

Potencijali Zadarske županije

Zadarska županija je jedna od 20 županija u zemlji, jedna od sedam priobalnih županija i nalazi se u samom središtu hrvatskog dijela jadranske obale. Grad Zadar je administrativno, obrazovno i gospodarsko središte županije/regije u kojem se nalazi preko 60% ekonomskih kapaciteeta županije (ostvarenih prihoda, zaposlenih, izvoza, broja tvrtki).

Gospodarstvo Zadarske županije relativno je malo, ali raznoliko i s razvojnim potencijalima u nekoliko različitih sektora. Gospodarstvo Zadarske županije u bitnim ekonomskim pokazateljima čini približno 2,5 - 3% gospodarstva RH, osim u sektorima; turizma gdje je udio i do 14%., pomorskom prometu do 40% te u marikulturi preko 70% ukupnih kapaciteta u državi.

Iz ovih podataka vidljivo je da Zadarska županija i grad Zadar žive na moru i od mora, od tzv. „plave ekonomije“ koja počiva na tri navedena stupa. Marikultura i ribarstvo, brodarstvo i turizam Zadarske županije imaju poseban značaj za cijelu zemlju, zbog njihova visokog udjela u navedenim djelatnostima na državnoj razini.

Strukturu gospodarstva Zadarske županije prema ukupnom prihodu, uz ostale djelatnosti, dominantno čine: trgovina, prerađivačka industrija, turizam, ribarstvo i marikultura, te brodarstvo.

Uzgajivači bijele ribe i tune u Županiji čine čak 72% ukupne hrvatske marikulture prema kriteriju koncesionirane površine mora i prodanim količinama, a velik broj pogodnih lokacija na obali i otocima omogućava širenje ove djelatnosti bez velikog onečišćenja okoliša ili ugroze turizma. More je i izvor sirovina za ribarsku industriju, ali ribarstvo je limitirano prirodnim resursima i zakonskim ograničenjima ulova.

U Zadru je sjedište najveće brodarske tvrtke, koja (s tvrtkom kćeri) čini 40% nosivosti trgovačke flote u zemlji, što snažno utječe na uspješnost županijskog gospodarstva u cjelini i na životni standard obitelji pomoraca.

Zahvaljujući zemljopisnom položaju i ulaganjima u prometnu infrastrukturu, najveći potencijal gospodarstva Zadarske županije je u turizmu i djelatnostima koje ga nadopunjuju. Trenutni kapacitet je gotovo 170.000 kreveta, bez vezova u marinama. Turističkih dolazaka u županiju je 1,9 milijuna a noćenja 14,5 milijuna godišnje, što čini udjel od 14% hrvatskog turizmu. Turizam u našoj regiji ima multiplikativne efekte na gotovo sve sektore gospodarstva.

Uz prehrambenu industriju baziranu na sirovinskoj osnovi iz mora i Ravnih kotara, a izvozno orjentirana prerađivačka industrija oslanja se na proizvodnju metalnih komponenti za automobilsku i farmaceutsku industriju.

Izvozno orijentirano gospodarstvo održava pozitivnu bilancu razmjene roba i usluga s inozemstvom, a izvozom usluga turističkog i brodarskog sektora ta je izvozna orijentacija još naglašenija (vrijednost 480 milijuna eura).

Razvijena infrastruktura pomaže da se ovo područje, osobito grad Zadar, razvije u prometno čvorište na granici EU i prekomorskog svijeta.

Nova moderna autocesta A-1 čini Zadarsku županiju vrlo lako dostupnim odredištem. Autocesta A-1 je spojena na europsku cestovnu mrežu, a Zračna luka Zadar povezuje Zadar izravno sa 40-ak europskih destinacija niskotarifnim zračnim prijevoznicima. Međunarodna luka Gaženica (teretna luka; terminal za kruzere; RO-RO terminal; putnički terminal) je izravno povezana s autocestom A-1 i čini jedinstveno pomorsko čvorište na jadranskom moru, s potencijalom za razvoj mnogih uslužnih djelatnosti. Sve navedeno, uz dobar obrazovni sustav koji nudi mladu, obrazovanu radnu snagu i produktivnost po vrlo konkurentnim troškovima, te prirodna bogatstva brojnih zaštićenih područja čini grad Zadar i cijelu regiju zanimljivu za ulaganja.

Zadnja velika državna investicija u luku Gaženicu privukla je koncesionara koji će Zadru osigurati poziciju home port-a brodovima za kružna putovanja, što jamči dodatnu zaposlenost i potencijal za razvoj u popratnim djelatnostima. Potencijal za investicije vidi se u gradnji hotela visoke kategorije kojih je nedovoljno, te ruralnom turizmu u zaleđu , uz očekivanu realizaciju većih projekata u turizmu.

Uz nedovoljno iskorištene poljoprivredne površine, mogućnost za investiranje nisu iskorištene u marikulturi i preradi ribe, investicije u alternativne izvore energije, posebno u uvjetima strategijskog opredjeljenja Europske unije za energetsku neovisnost, te ulaganja u teretnu luku radi privlačenja tereta.

Brojne opremljene gospodarske zone nude povoljno mogućnosti za nove investicije u prerađivačkoj industriji i trgovini, sa osiguranom poduzetničkom infrastrukturom.

Struktura ukupnih prihoda gospodarstva Zadarske županije u 2018. godini

Struktura ukupnih prihoda gospodarstva Zadarske županije u 2018. godini.jpg

Izvor: FINA; Obrada: HGK-ŽK Zadar

Gospodarstvo Zadarske županije temelji se na sektorima trgovine, prerađivačke industrije, turizma, pomorskog prometa, građevinarstva, ribarstva i poljoprivrede, te obrtništva.

U 2018. poslovnoj godini nastavljen je rast gotovo svih relevantnih pokazatelja uspješnosti gospodarstva. Godišnje izvještaje predao je rekordan broj obveznika poreza na dobit u Zadarskoj županiji, njih ukupno 4.755. Ukupni prihodi ostvareni su u iznosu od 14.995,6 milijuna kuna i u odnosu na prethodnu, dotad rekordnu 2017. godinu povećani su za 11,2%, dok su ukupni rashodi rasli nešto brže, bili su 13,4% viši nego prethodne godine. Zato je dobit, odnosno saldo dobiti i gubitka prije oporezivanja, bila manja nego prethodne godine, iznosila je 590,0 milijuna kuna, odnosno za 23,7% je bila manja nego u 2017. godini. Svejedno, to je jedna od najvećih godišnjih dobiti gospodarstva Zadarske županije zadnjih dvadesetak godina. Tvrtke koje su iskazale dobit (agregirana dobit prije oporezivanja iznosila je 1.247,8 mil. kuna) imale su povećanje dobiti za 13,5% u odnosu na ukupnu dobit tvrtki koje su u 2017. iskazale dobit, dok su tvrtke koje su iskazale gubitak (agregirani gubitak prije oporezivanja iznosio je 657,8 mil. kuna) imale gubitak veći za čak 101,7% u odnosu na ukupni gubitak onih tvrtki koje su u 2017. iskazale gubitak. U 2018. godini značajno su rasli i prihodi od prodaje u inozemstvu i to za 23,4%. Na kraju godine vrijednost aktive gospodarstva Zadarske županije iznosila je 28,07 milijardi kuna ili 5,3% više nego prethodne godine, a stavka Kapital i rezerve iznosila je 7,62 milijardi kuna ili 4,4% više nego prethodne godine. Povećan je broj zaposlenih za 9,9% na rekordnih 25.584 zaposlenika, također uz rast prosječne neto mjesečne isplaćene plaće od 2,5%. Značajno smanjenje je zabilježeno na stavci Bruto investicija u dugotrajnu materijalnu i nematerijalnu imovinu (AOP278) i to za 15,9%, a stavka Bruto investicija samo u novu dugotrajnu imovinu s iznosom od 559,8 mil. kuna investiranih u 2018. godini bila za čak 50,0% manja od vrijednosti investiranja u novu dugotrajnu imovinu u 2017. godini.

Kratka usporedba s gospodarstvom na nacionalnoj razini u 2018. godini: 131.117 poduzetnika u RH ukupno je imalo 939.954 zaposlenih ili 5,2% više nego godinu prije. Prihodi su povećani za 8,6%, a rashodi su povećani za 4,0%. Zato je saldo dobiti i gubitaka prije oporezivanja povećan čak za 865,2%. Prihodi od prodaje u inozemstvu povećani su za 8,6%, aktiva je povećana za 4,4%, a kapital i rezerve za 5,0%. Na državnoj razini zabilježen je i rast vrijednosti investicija samo u novu dugotrajnu imovinu i to za 3,9%. U strukturi nacionalnog gospodarstva, gospodarstvo Zadarske županije sudjeluje s 2,7% broja zaposlenih, 2,0% ukupnih prihoda i ukupnih rashoda, 1,7% agregirane dobiti prije oporezivanja, 2,5% aktive/pasive, 1,9% vlastitog kapitala, 2,5% prihoda od prodaje u inozemstvu, a prosječna mjesečna neto isplaćena plaća bila je na razini 90% plaće isplaćene na državnoj razini.

U apsolutnim iznosima najveći rast ukupnih prihoda pojedinih sektora gospodarstva Zadarske županije zabilježen je u području Prerađivačke industrije (232,9 mil. kuna), Trgovine (230,5 mil. kuna), Prijevoza i skladištenje (224,8 mil. kuna) te Poljoprivrede, šumarstva i ribarstva (207,3 mil. kuna). Smanjenje ukupnih prihoda zabilježeno je jedino u područjima Opskrba električnom energijom (-15,1 mil. kuna) i Javne uprave i obrane (-0,4 mil. kuna). Također, nekoliko odjeljaka Prerađivačke industrije imalo je smanjenje ukupnih prihoda (Proizvodnja strojeva i uređaja, Proizvodnja pića, Proizvodnja papira, Proizvodnja tekstila, Proizvodnja odjeće te Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa)

U strukturi vrijednosti aktive (28,07 milijardi kuna) gospodarstva Zadarske županije na kraju 2018. godine najviše sudjeluju područja Turizma (Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane) te Prijevoza i skladištenja sa po 15,2%. Ista područja prednjače i u strukturi vrijednosti vlastitih sredstava (Prijevoz i skladištenje sa 28,9%, područje Turizma sa 26,2%). U stavci koja je podbacila u 2018. godini, Bruto investicije u dugotrajnu imovinu, najveće smanjenje apsolutnog iznosa vrijednosti investicija u odnosu na prethodnu godinu imamo u Prijevozu i skladištenju (453,6 mil. kuna je manje investirano nego u 2017.) i u Prerađivačkoj industriji (160,7 mil. kuna manje).

Broj zaposlenih u gospodarstvu Zadarske županije (4.755 poslodavaca) mjereno satima rada povećan je s 23.280 zaposlenih u 2017. na broj od 25.584 u 2018. godini, odnosno za 2.304 više zaposlenih ili za 9,9%. U porastu apsolutnog broja zaposlenih prednjače Trgovina sa 546, Građevinarstvo sa 423 i Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane sa 310 više zaposlenih. I u 2018. poslovnoj godina nije bilo smanjenja broja zaposlenih po pojedinim područjima, zabilježena je tek u nekoliko odjeljaka. Nastavljen je kontinuitet održavanja i povećanja razine zaposlenosti gospodarstva Zadarske županije, a zaposlenost u 2018. godini najveća je ikad. U ovoj godini povećana je i prosječna mjesečna isplaćena neto plaća i to za 2,5%. Obzirom na dobre poslovne rezultate povećanje plaća možda je moglo biti i veće. Po područjima djelatnosti najviša prosječna mjesečna bruto isplaćena plaća bila je u Financijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja (12.710 kuna), Umjetnosti, zabavi i rekreaciji (11.748 kuna), Prijevozu i skladištenju (11.049 kuna), sve do Ostalih uslužnih djelatnosti s 5.436 kuna prosječne mjesečne bruto isplaćene plaće. U pojedinim odjeljcima djelatnosti isplaćivane su i manje plaće.

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo gospodarstva Zadarske županije povećalo je broj zaposlenih za 9,6%. Ukupni prihodi povećani su za čak 19,4%, više nego rashodi, (povećani su za 18,6%), pa je i ostvarena bruto dobit (95,7 mil. kuna) za 30,3% veća od prošlogodišnje. Prihodi od prodaje u inozemstvu veći su za 30,8%, ali zabilježeno je smanjenje bruto investicija od 10,5%. Skoro 90% ovog područja djelatnosti odnosi se na ribarstvo i marikulturu i to je tradicionalno dominantni segment ovog područja djelatnosti u Zadarskoj županiji.
Prerađivačka industrija, kao najvažniji segment Industrijskog sektora, povećala je broj zaposlenih za 3,8%, ukupne prihode za 8,2%, a bruto dobit za 5,8%. Prihodi od prodaje u inozemstvu povećani su za 7,2%, dok su bruto investicije smanjene za 42,0%. Najveći broj zaposlenih je u odjeljcima djelatnosti Proizvodnja metala (1.192 zaposlenika) i Proizvodnja prehrambenih proizvoda (1.148 zaposlenika). Proizvodnja metala prednjači i u ostvarenim ukupnim prihodima (1.345,2 mil. kuna), ostvarenoj bruto dobiti (85,2 mil. kuna), prihodima od prodaje u inozemstvu (1.023,1 mil. kuna) i bruto investicijama (143,8 mil. kuna). Većina drugih odjeljaka poslovala je s dobiti, značajniji gubitak zabilježen je u odjeljcima Proizvodnja proizvoda od gume i plastike (-10,1 mil. kuna), Proizvodnja strojeva i uređaja (-7,7 mil. kuna) i Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa (-1,1 mil. kuna gubitka).

Drugi segment industrijskog sektora, Rudarstvo i vađenje, djelomično uspješno je poslovalo u 2018. godini: broj zaposlenih smanjen je za 2,6%, ukupni prihodi povećani su za 4,6%, dok su rashodi smanjeni za 3,2%, pa je ove godine ostvarena agregirana dobit u iznosu od 0,9 mil. kuna. Prihodi od prodaje u inozemstvu povećani su za 18,6%, a bruto investicije su povećane za 108,5%. Treći segment Sektora industrije – Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija ima povećanje zaposlenosti za 10,0%, smanjenje ukupnih prihoda za 13,0%, bruto dobiti za 30,1%, uz istu razinu bruto investicija od 407,0 mil. kuna. Oba ova područja djelatnosti predstavljaju jako mali udjel u strukturi zaposlenosti, ukupnih prihoda i drugih pokazatelja uspješnosti, pa njihovi pojedinačni rezultati ne utječu puno ni na uspješnost Sektora industrije niti gospodarstva u cjelini.

Građevinarstvo, nakon izlaska iz višegodišnje krize, još nema potpuno stabilizirano poslovanje. Broj zaposlenih povećan je za 17,2% u odnosu na prethodnu godinu, prihodi su povećani za 6,8%, ali uz veći rast rashoda, pa je godinu završilo s 92,4 mil. kuna negativne razlike između prihoda i rashoda. Međutim, povećani su prihodi od prodaje u inozemstvu za 8,9% i rast bruto investicija za 12,1%.

Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane nastavljaju svoj kontinuirani rast, kako u fizičkom obujmu dolazaka i noćenja turista, tako i u financijskoj uspješnosti. Turistički promet, s 1,92 milijuna dolazaka i 14,49 milijuna noćenja rekordan je do sada u Zadarskoj županiji. Ove brojke, naravno, ne odnose se samo na poslovanje poduzetnika – obveznika poreza na dobit, obuhvaćenih ovom analizom, već svih segmenata turističke ponude Županije. Samo gospodarstvo ostvarilo je dosad najbolje rezultate poslovanja. U odnosu na prethodnu godinu, zaposlenih je bilo 9,5% više, prihodi su rasli 7,4%, rashodi su rasli brže, pa je agregirana dobit (još uvijek respektabilnih 146,4 mil. kuna) bila 35,8% manja od prošlogodišnje. U financijskim izvješćima prikazano je 189,0% više prihoda od prodaje u inozemstvu, a više se i ulagalo, bruto investicije bile su za 16,8% više nego u 2017. godini.

Trgovina na veliko i malo i dalje zadržava svoj vodeći položaj u broju zaposlenih i ostvarenim prihodima. Broj zaposlenih bio je za 12,6% veći, a prihodi su povećani za 7,1%. Međutim, zbog rasta rashoda od 12,4%, iskazan je gubitak od 25,7 mil. kuna, prvi put od 2012. godine. Sektor bilježi i povećanje prihoda od prodaje u inozemstvu za 18,5% i bruto investicija za 9,3%.

Prijevoz i skladištenje u 2018. poslovnoj godini bilježi povećanje broja zaposlenih od 8,0%, povećanje ukupnih prihoda od 17,2%, prihoda od prodaje u inozemstvu za 21,4% i bruto dobiti od 28,8%. Znatno se manje investiralo nego prethodne godine, bruto investicije smanjene su za 79,5%.

Dobri poslovni rezultati ostvareni su i u gotovo svim ostalim područjima djelatnosti manje zastupljenima u gospodarstvu Zadarske županije. Cjelokupno gospodarstvo tako je u većini pokazatelja uspješnosti premašilo dosad najuspješniju, prethodnu 2017. poslovnu godinu.
Promatramo li gospodarstvo prema veličini poduzetnika, u 2018. godini poslovalo je 8 velikih, 49 srednje velikih, 349 malih i 4.349 mikro poduzetnika. Od ukupno 25.584 zaposlenika njih najviše (9.074) zapošljavaju brojni mikro poduzetnici, čak 35,5%, a 27,5% zaposlenih je kod malih poduzetnika. Isplaćene neto plaće i nadnice ne slijede ovaj omjer, što znači da su prosječne plaće niže kod mikro i malih poduzetnika, a više od prosjeka kod srednje velikih, i osobito kod velikih poduzetnika. Mikro poduzetnici imaju 28,9% vrijednosti imovine (od ukupno 28,07 milijardi kuna aktive cjelokupnog gospodarstva), ali u izvorima sredstava njima pripada tek 7,2% od ukupno 7,62 milijarde kuna vlastitog kapitala i rezervi gospodarstva Zadarske županije, što svjedoči o velikoj zaduženosti ovog segmenta gospodarstva. Nešto je povoljnija situacija kod malih poduzetnika, koji drže 22,3% aktive uz 15,2% udjela u vlastitom kapitalu. Srednje veliki poduzetnici ovdje su u povoljnijem položaju s 27,1% udjela u aktivi i 39,6% udjela u kapitalu i rezervama. Najstabilniji položaj vezan uz kvalitetu izvora sredstava bilježe veliki poduzetnici: na 21,7% udjela u aktivi gospodarstva imaju 38,0% udjela u ukupnom iznosu vlastitih sredstava. Prema omjeru sudjelovanja u ukupnim prihodima i ukupnim rashodima jasno je i koji je segment gospodarstva profitabilniji. Tako mikro i mali poduzetnici imaju veći udjel u rashodima nego u prihodima, srednje veliki poduzetnici praktično imaju isti udjel, a veliki poduzetnici u strukturi prihoda imaju veći udjel nego u strukturi rashoda. Ostvarena neto dobit prije oporezivanja cjelokupnog gospodarstva iznosila je 590,0 mil. kuna, a od toga 48,4% odnosi se na velika poduzeća, njih ukupno osam, od kojih su svi poslovali s dobiti. U ukupnoj vrijednosti od 2,41 milijarde kuna bruto investicija u dugotrajnu imovinu, sudjelovali su srednje veliki poduzetnici s 42,1%, mikro sa 23,7%, veliki poduzetnici s 18,2%, a mali sa 16,0%. Zamjetno je slab udjel mikro i malih poduzetnika u strukturi prihoda od prodaje u inozemstvu, odnosno u izravnom izvozu proizvoda i usluga, zajedno svega 12,7%. Mali poduzetnici nisu dovoljno kapacitirani za izravan nastup na stranim tržištima, što ne znači da njihove kooperantske komponente nisu ugrađene u izvozne proizvode i usluge većih gospodarskih subjekata.

S vrijednošću od 8.370,3 mil. kuna ukupnih prihoda tvrtke sa sjedištem na administrativnom području Grada Zadra održavaju svoj iznimno visoki udjel u prihodima cjelokupnog gospodarstva. U odnosu na 2017. godinu ostvarile su rast od 11,1%, gotovo identičan rastu županijskog gospodarstva. Prihode od 1.459,2 mil. kuna ima općina Poličnik uz godišnji rast od 14,5%. Većina ostalih administrativnih jedinica ima i veće relativno povećanje obujma gospodarske aktivnosti.
Podaci iz drugih izvora

Ukupna zaposlenost u Zadarskoj županiji (osiguranici HZMO-a) u kriznim se godinama zadržala na puno boljoj razini od državnog prosjeka, zahvaljujući i osjetnom povećanju sezonske zaposlenosti. Isto tako broj nezaposlenih rastao je sporije od negativnog trenda u Republici Hrvatskoj. Prosječno je u 2018. godini bilo zaposleno 55.320 osoba (4,2% više nego u 2017.), a registriranih nezaposlenih osoba bilo je 5.792 (16,8% manje od prošlogodišnjeg prosjeka). Na kraju prosinca 2018. imamo 53.014 ukupno zaposlenih osoba (3,6% više nego na kraju 2017. godine), što je pokazatelj da rast zaposlenosti nije rezultat samo sezonskog zapošljavanja. Na vrhuncu turističke sezone krajem srpnja 2019. zaposlenih je bilo 62.028 (3,4% više), a nezaposlenih 3.077 (14,5% manje nego u isto vrijeme 2017. godine). Očekuje se nastavak trenda iznimne sezonske zaposlenosti, zahvaljujući kojoj već pet godina zaredom bilježimo rekordnu zaposlenost u ljetnim mjesecima. Zadnji podatak o broju zaposlenih u Zadarskoj županiji je s kraja studenog 2019. godine, kada je zaposlenih (osiguranika HZMO) bilo 55.506 (3,6% više nego na isti dan prethodne godine).

Podaci o registriranoj nezaposlenosti, koje prati Hrvatski zavod za zapošljavanje, također su povoljniji od nacionalnog prosjeka, osobito tijekom turističke sezone. Krajem lipnja 2019. godine broj registriranih nezaposlenih osoba u Zadarskoj županiji bio je 3.051 ili 35,0% broja nezaposlenih iz lipnja 2008. godine. Na nacionalnoj razini nezaposlenih je bilo 112.169 ili 50,5% njihovog broja iz lipnja 2008. godine.

Vanjskotrgovinsku razmjenu Zadarske županije karakteriziraju dvije stvari: visoki udjel nerobnog izvoza, odnosno izvoza usluga u ukupnom izvozu (vozarine brodarskih tvrtki na inozemnom tržištu i turističke usluge fakturirane stranim kupcima) te pozitivna bilanca robne razmjene u kriznom razdoblju od 2009. godine. Prihodi od prodaje u inozemstvu kumulativno iskazani u godišnjem financijskom izvještaju poduzetnika predstavljaju ukupan robni i nerobni izvoz. Prema izvještajima poduzetnika za 2018. godinu oni iznose 3.720,0 milijuna kuna ili 23,4% više nego u prethodnoj godini. Odbijemo li od tog iznosa 1.973,0 mil. kuna robnog izvoza Zadarske županije (podatak Državnog zavoda za statistiku), grubim izračunom dolazimo do vrijednosti od 1.747,0 mil. kuna izvoza usluga. Uz rast robnog izvoza od 7,6% u odnosu na prethodnu godinu, 2018. zaključena je i s pozitivnom bilancom robne razmjene

Poduzetničke zone u Zadarskoj županiji
U Zadarskoj županiji 31 jedinica lokalne samouprave osnovala je ukupno 74 poduzetničke zone. Zone su različitih veličina (od 1 ha do 400 ha) i različitih namjena.
U prilogu možete pronaći osnovne podatke o poduzetničkim zonama; osnivače, namjenu, veličinu zone i lokaciju.