Cyber_Prijevare.jpg

Posljednjih mjeseci uočeni su novi trendovi i oblici prijevara putem interneta, e-maila, društvenih mreža i internet oglasnika. U cilju prevencije i  poticanja samozaštite, MUP u suradnji sa HGK još jedanput želi upozoriti na opasnosti koje mogu proizaći prilikom korištenja interneta, na kulturu komunikacije i ponašanja na internetu te sigurnosne i zaštitne programe.

U nastavku dajemo pregled uobičajenih sigurnosnih prijetnji i prijevara. U priloženom dokumentu možete naći više informacija o navedenim sigurnosnim prijetnjama i prijevarama kao i jednostavne savjete i preporuke o tome kako se zaštititi:

-          Phishing - „pecanje podataka“ putem e-pošte. Jedan oblik ovakve vrste prijevare je i tzv. “direktorska prijevara” - veliki broj phishing mailova trgovačkim društvima, u kojima se prevarant predstavlja kao direktor i traži hitno plaćanje na račun u inozemstvu pod kontrolom počinitelja.

-          Prijevara s kuririma (Courier fraud) - Prevaranti se često pokušavaju predstaviti kao djelatnici banke ili policijski službenici te vas obavijestiti da postoje određeni problemi s vašom debitnom ili kreditnom karticom.

-          Investicijske prijevare - Kod ovakvih prijevara prevaranti se predstavljaju kao trgovci i nude vam niz ulagačkih mogućnosti, uključujući ulaganja u dionice, zemljište, zlato i drago kamenje…

-          Prijevare temeljene na avansnom plaćanju - Kod ovakvih prijevara žrtvama se obećavaju golemi iznosi novca ili neke druge mogućnosti, poput dobitka na lutriji, nasljedstva ili nagradnoga dobitka. Od vas će se tražiti da izvršite avansnu uplatu koju će onda uzeti prevarant, a vi nećete dobiti ništa zauzvrat.

-          Štetni ili maliciozni programi - Malware je zajednički naziv za štetne ili maliciozne programe koje prevaranti koriste kako bi pristupili vašim računalima. Takvi su programi obično skriveni u e-mail privicima ili besplatnom sadržaju na internetu.

-          Prijevare prilikom kupovine putem interneta - Prevaranti će oglašavati proizvode/usluge koje ili ne postoje ili nisu njihovi da bi ih mogli prodavali.

-          Društvene mreže i krađa identiteta - Često se koristi tzv. društveni inženjering (social engineering) ili manipuliranje kako bi se navele osobe da otkriju previše podataka o sebi. Ti se podaci zatim nezakonito koriste u svrhu pribavljanja proizvoda i usluga bez njihova znanja. Problemi koji time nastaju uključuju uhođenje u virtualnom svijetu (cyber stalking), nasilje (bullying), krađa identiteta i iznude.

-          Posrednici za prijenos novca (Money mules)  - Money mule ili posrednik za prijenos novca naziv je za osobu koju prevaranti nagovore na pranje nezakonito stečenoga novca. Posrednik na svoj račun primi određeni iznos novca, a zatim ga prenosi dalje, uglavnom u inozemstvo, uz određenu proviziju. Riječ je o novcu kojeg su prevaranti ukrali od drugih ljudi.

-          Neželjene promotivne e-poruke - Svi koji imaju e-adresu dobivaju spam – neželjene promotivne e-poruke koje se automatski šalju tisućama ljudi, a oglašavaju ili promoviraju različite proizvode i usluge. I prevaranti šalju milijune takvih e-poruka. Njihove e-poruke sadrže privitke u kojima se navodno nalaze podaci o, primjerice, sumnjivoj transakciji, račun, faks ili glasovna poruka.

Sumnjate li da ste postali žrtvom prijevare, prijavite to odmah policiji.