Zahvaljujući prirodnoj, kulturnoj i ekološkoj očuvanosti resursa, Osječko-baranjska županija ima ogroman potencijal za razvoj različitih oblika kontinentalnog turizma. Programom razvitka turizma u ruralnom prostoru započeo je sustavni razvoj ruralnog turizma. Na području Osječko-baranjske županije proglašeno je 12 turističko-vinskih cesta: Kneževi Vinogradi-Karanac-Kotlina-Kamenac; Zmajevac; Suza; Sjeverna Baranja; Martinovo brdo; Općina Erdut; Mandićevac; Zlatarevac; Sveti Martin; Zlatno brdo; Vinski put Batina i Frankovka koje se nalaze na četiri vinogorja: baranjskom, erdutskom, đakovačkom i feričanačkom. Vinski turizam jedan je od glavnih pokretača razvoja turizma u Osječko-baranjskoj županiji. Prepoznavši važnost vinskog turizma, izrađen je projekt Wine tour vrijedan 1,3 milijuna kuna, a uključuje četiri glavne aktivnosti: uređenje putova postojećih vinskih cesta, uređenje četiri mini muzeja u četiri vinogorja (Drenje, Feričanci, Dalj i Zmajevac) i regionalne vinoteke u Osijeku (Tvrđa), edukacija turističkih djelatnika i ostalih sudionika i promocija.

Park prirode Kopački rit zaštićeni je rezervat s netaknutom prirodom te sa svojom okolinom predstavlja sjajan potencijal za razvoj ekoturizma, seoskog turizma, lovnog i ribolovnog turizma, izletničkog turizma i sl.

Među simbolima Đakova su, uz katedralu Sv. Petra i Pavla te manifestaciju Đakovački vezovi, i konji lipicanci, a đakovačka je ergela lipicanaca, osnovana 1506. godine, jedna od najstarijih ergela u Europi i broji oko 160 grla.

Izgradnjom pristaništa u Aljmašu i Batini omogućeno je uplovljavanje velikih riječnih kruzera na liniji putničkih brodova Beč, Budimpešta, Crno more.

Zdravstveni turizam, jedan od važnijih trendova današnjeg turizma, pronalazi svoje mjesto u turističkoj ponudi u tradicionalnom obliku lječilišnog turizma, a prati i nove trendove – wellness i fitness. Ovdje se svojom ponudom i potencijalom ističu Bizovačke toplice, koje su nakon višegodišnje neuspješne prodaje odnedavno u zakupu Sunce koncerna s intencijom znatnih ulaganja u ovaj vrijedan kompleks.

Poznate kulturne znamenitosti, sakralni objekti, dvorci, muzeji i galerije te brojne manifestacije predstavljaju veliko kulturno bogatstvo ovoga kraja pružajući neiscrpne mogućnosti za stvaranje brojnih i kvalitetnih turističkih aranžmana i razvoj kulturnog turizma. Kongresni turizam ima odličnu perspektivu zahvaljujući hotelima koji raspolažu velikim dvoranama opremljenim suvremenom opremom i u tom smislu mogu zadovoljiti sve zahtjevniju poslovnu klijentelu. Lovni turizam kao jedan od specijaliziranih turističkih proizvoda predstavlja vrijedan resurs, gdje gosti lovci putuju i nekoliko tisuća kilometara kako bi doživjeli iskustva koja pruža lovni turizam i u pravilu su gosti koji troše mnogo više od ostalih. Cikloturizam kao oblik selektivnog turizma u posljednjih desetak godina bilježi sve veći rast ne samo u svijetu nego i u Hrvatskoj, što dokazuje i činjenica kako je cikloturizam uključen u deset ključnih turističkih proizvoda iz strategije razvoja hrvatskog turizma.

Dolasci i noćenja turista 

U 2019. godini ostvareno je 107.598 dolazaka i 217.692 noćenja te uspoređujući godišnje podatke na razini 2019. i 2018. godine, rast turističkog prometa iznosio je 8,7 posto u dolascima odnosno 2,7 posto u noćenjima. Prema zemlji prebivališta stranih turista, najviše je bilo gostiju (i to redom) iz Njemačke, Srbije, Bosne i Hercegovine, Slovenije i Mađarske.

U Osječko-baranjskoj županiji je prema podacima FINA-e u 2019. godini evidentirano je 522 poduzetnika obveznika poreza na dobit čija je osnovna djelatnost pružanje smještaja te priprema i usluživanje hrane (NKD 2007 – I šifra djelatnosti) što je porast od 6,7% u odnosu na 2018. godine. Ostvaren je ukupni prihod u iznosu od 414 milijuna kuna, što je 1,5 posto ostvarenog ukupnog prihoda u Županiji. U 2019. godini investirano je u dugotrajnu imovinu 17 milijuna kuna, što čini 2 posto ukupnih ulaganja u Županiji. Poduzetnici u ovoj djelatnosti zapošljavali su 1966 djelatnika, što je 4,6 posto u ukupnom broju zaposlenih u trgovčakim društvima. Dobit je u 2019. godini iznosila 13,6 mil. kuna, dok je gubitak iznosio 47 mil. kuna. Prosječna je neto plaća isplaćena u ovoj djelatnosti u 2019. godini iznosila 3.441 kunu, što je 28,6 posto manje od prosječno isplaćene plaće kod poduzetnika Osječko-baranjske županije koja je iznosila 4.817 kuna. 

Iako se Osječko-baranjska županija (Slavonija i Baranja) posljednjih nekoliko godina u turističkom smislu razvija uzlaznom putanjom, potreban je još veći angažman i sinkroniziran rad svih subjekata u turizmu kako bi se postigla što bolja destinacijska prepoznatljivost. Ekonomska i društvena dobit koja se stvara brendiranjem destinacije velika je zato što se na taj način čuva i promiče vlastiti identitet i tradicija, poboljšava kvaliteta življenja, privlače strana ulaganja i zapošljava stručna radna snaga. Osječko-baranjska županija inicirala je stvaranje brenda Slavonija kao turističke destinacije pet slavonskih županija. Netaknuta priroda, miran, ravničarski kraj, bogata povijest, tradicija i kultura, gostoljubivost stanovništva i enogastronomska ponuda glavni su temelji na kojima bi se trebao razvijati budući brend Županije.