Osječko-baranjska županija ima izrazito povoljan zemljopisno-prometni položaj. Kroz nju prolazi međunarodni koridor VC te se na tom dijelu nalazi autocesta A5 (Beli Manastir – Osijek – Svilaj) u dužini od 88,6 km. Autocesta A5 direktno je spojena na autocestu A3 Zagreb – GP Bajakovo. Od državnih cesta najvažnije su D2 – Podravska magistrala te D7 Kneževo – Sl. Šamac.

U neposrednoj blizini Osijeka nalazi se Zračna luka Osijek koja je 13 km udaljena od središta grada. Luka ima status međunarodne zračne luke te raspolaže sa zgradom za prijam i otpremu putnika, cargo terminalom i skladišnim prostorima.

Riječni promet Republike Hrvatske dio je europskog prometnog koridora, tako je i rijeka Drava od ušća do Osijeka međunarodna rijeka (23 km). Luka Tranzit Osijek nalazi se na 13 km rijeke Drave. Takav položaj luke pruža idealne preduvjete za gospodarski razvoj, a pogotovo za razvoj riječnog prometa koji je ekonomski i ekološki najprihvatljiviji.

HŽ – Regionalna jedinica Osijek nadležna je za prijevoz na području Osječko-baranjske županije. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku RH, na području županije nalazi se 31 željeznička postaja i ukupno 269 km željezničkih pruga.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Županiji ima 1651 km cesta, od čega je 43 km autocesta, 466 km državnih, 651 km županijskih i 491 km lokalnih cesta.

U Osječko-baranjskoj županiji je 2016. godine bilo registrirano 115.620 motorna vozila, među kojima je 7308 teretnih vozila, 205 autobusa, 88.613 osobnih vozila, 7133 mopeda i motocikala i 12.361 ostalo vozilo (radni strojevi, radna vozila, traktori, kombinirani automobili).

Najvažnije su prijevozničke tvrtke u Osječko-baranjskoj županiji Ricardo d.o.o. iz Darde, Prijevoz i trgovina Tomislav i Slavko Uremović, Našice, Crnov-Commerce iz Đakova, Balog d.o.o. iz Našica, Leopold d.o.o. iz Osijeka, Orao d.o.o. iz Osijeka, Mandarić Šped d.o.o. iz Đakova te Panturist d.d. iz Osijeka.

Prema podacima iz godišnjih financijskih izvještaja za 2017. godinu, djelatnošću prijevoza i skladištenja bavilo se 283 poduzetnika obveznika poreza na dobit, koji su zapošljavali 2.147 djelatnika, a ostvarili su 1,25 milijarde kuna ukupnog prihoda.