Zimske procjene Europske komisije

Nove, zimske procjene Europske komisije rasta BDP-a za proteklu godinu temelje se na već poznatim pokazateljima, pa su za čak 17 članica EU nešto bolje od procjena iz studenoga prošle godine. Premda su za pojedine članice, među kojima se posebno ističu Slovačka i Malta, te procjene smanjene, pretežno pod utjecajem ostvarenja najvećih EU gospodarstava, procjena za cijelu Europsku uniju povećana je s 1,4 na 1,5 posto. Za 2020. i 2021. godinu korekcije procjena po članicama znatno su manje, pa su i procjene za EU zadržane na 1,4 posto, ali ipak blago prevladavaju članice za koje su procjene povećane.

Kretanje gospodarstva EU i dalje je određeno nestimulativnim vanjskim okruženjem (ponajprije vanjskotrgovinskim sukobom Kine i SAD-a), promjenama u preferencijama potrošača i posljedičnim strukturnim promjenama u automobilskoj industriji te upitnim sporazumom s Ujedinjenom Kraljevinom nakon Brexita. Zbog toga je 2019., unatoč nastavku rasta domaće potražnje, obilježena manjim padom industrijske proizvodnje (-1,0 posto), prvim nakon pet godina rasta te niskom razinom investicija. Kod procjena za naredne godine Europska komisija navodi pozitivan utjecaj stabilnosti domaćeg tržišta te nešto manji rizik daljnjih vanjskotrgovinskih sukoba, ali navodi i upitan učinak koronavirusa na svjetsko gospodarstvo.

Kod Hrvatske je procjena rasta BDP-a za 2019. povećana s 2,9 na 3,0 posto, za 2020. je ostala ista (2,6 posto), a za 2021. smanjena je s 2,4 na 2,3 posto. Takvo, predviđeno usporavanje rasta za Hrvatsku u skladu je s kretanjima u većini članica EU, odnosno kod čak 20 članica procjenjuje se da će rast u 2021. biti manji od onog u prošloj godini. Točnije, na predviđeno održavanje rasta EU27 na razini od 1,4 posto u 2020. i 2021. godini (gotovo na razini 2019.) trebalo bi ponajprije utjecati ubrzavanje rasta u Njemačkoj i Italiji, koje su u prošloj godini ostvarile naglašeno nisku dinamiku rasta (0,6 i 0,2 posto).

Prema ocjeni Europske komisije, domaća potražnja ostaje glavni pokretač rasta za Hrvatsku, pri čemu se očekuje daljnji rast raspoloživog dohotka i nastavak pada nezaposlenosti, a znatan doprinos rastu trebale bi i dalje davati investicije podržane korištenjem EU fondova. S druge strane, rast robnog izvoza ograničen je globalnim kretanjima i relativno sporim rastom najvećih vanjskotrgovinskih partnera, dok je rast izvoza usluga ograničen dobrim ostvarenjima u prethodnim godinama, odnosno visokom bazom.