Izvor: Pixabay
Završilo je razdoblje intenzivnoga sezonskog zapošljavanja
Objavljeno: 30. 09. 2016.
S velikom se sigurnošću može predvidjeti da je s kolovozom završilo ovogodišnje razdoblje sezonskoga rasta zaposlenosti i pada nezaposlenosti – niti jedne godine nije zabilježeno da se takav trend produžio i na rujan. Naime, intenzivnije zapošljavanje završava sa završetkom glavne turističke sezone odnosno intenzivnijeg zapošljavanja u turizmu i s njime povezanih djelatnosti: u kolovozu se u pravnim osobama u „Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme posluživanja hrane“ povećao broj zaposlenih za 2,6 tisuća, što je više nego upola manje nego prethodna tri mjeseca.
Izvor: Pixabay
Posljednji je mjesec povoljnih kretanja na tržištu rada bio nešto bolji nego isti mjesec prošle godine – broj je zaposlenih porastao (lanjskog je kolovoza pao), a broj nezaposlenih smanjen je triput više. No, ta neusklađenost u dinamici zaposlenosti i nezaposlenosti ujedno producira i snažnije smanjenje radno aktivnoga stanovništva i potvrđuje da se utjecaji na nezaposlenost nalaze i izvan sfere zapošljavanja, poput negativnih demografskih trendova i pojačane ekonomske emigracije. U takvom kontekstu, podaci o dinamičnom smanjenju nezaposlenosti postaju manje relevantni kao pokazatelj kvalitete oporavka tržišta rada.
Kada stavimo današnje stanje pojedinih kontingenata na tržištu rada u usporedbu s njihovim stanjem u kolovozu 2008. godine, vidljiv je određen pomak. Naime, vidljivo je da se u kolovozu 2008. godine niža stopa nezaposlenosti ostvarivala uz viši broj nezaposlenih osoba jer je bilo i daleko više radno aktivnoga stanovništva. Bilo je i značajno manje umirovljenika i značajno više osiguranika te je njihov omjer bio znatno povoljniji: sada 17 osiguranika manje uplaćuje mirovinsko osiguranje za 100 umirovljenika.
Također, pri ocjenjivanju hrvatskog tržišta rada, potrebno ga je staviti i u kontekst EU. Tako danas objavljena desezonirana stopa nezaposlenosti (prema Anketi o radnoj snazi) i dalje pozicionira Hrvatsku na treće najlošije mjesto s općom stopom od 12,9% (4,3 postotna boda iznad prosjeka EU) te na četvrto najlošije mjesto prema stopi nezaposlenosti mladih (podatak za lipanj 31,7%, što je 13 postotnih bodova iznad prosjeka EU), iako obje stope padaju.
Dakle, trend kretanja zaposlenosti i nezaposlenosti dobrog je smjera, ali je njegov nagib preblag u kontekstu potrebe kompenzacije šestogodišnje krize, a istodobno je i odnos njihovih dinamika nepovoljan. Ujedno, kvalitetni oporavak tržišta rada zahtijeva kontekst dinamičnijega gospodarskog rasta, usklađivanja osobina ponude i potražnje za radom te strateškog pristupa demografskim i emigrantskim problemima (osobito visokoobrazovane radne snage).
Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK, Zvonimira Savića:
Iako su tendencije kretanja u sferi zaposlenosti i nezaposlenosti, nakon osam mjeseci, nešto povoljnije nego lani, stanje na tržištu rada i dalje je među najlošijima u Europskoj uniji, što prije svega podrazumijeva visoku stopu nezaposlenosti, osobito mladih, te smanjenje aktivnog stanovništva.