Izvor: Pixabay

Za uspješno poslovanje u Austriji morate znati i poštovati pravila


Objavljeno: 14. 10. 2020. , Ažurirano: 14. 10. 2020.


Hrvatska gospodarska komora organizirala je webinar Novosti u izaslanju – nova EU direktiva i prekogranično pružanje usluga u Austriji na kojem je detaljno obrađena pravna i računovodstvena perspektiva poslovanja s Austrijom za hrvatske tvrtke.

"Poslovanje s Austrijom ljetos je doživjelo dvije velike izmjene, jedna je prestanak ograničenja pristupa austrijskom tržištu rada, a druga je implementacija nove direktive EU o izaslanim radnicima. Obje teme ključne su za rad u Austriji i pružanje usluga, a kompleksnost procedure često dovodi hrvatske tvrtke u situaciju da im treba stručna podrška, a upravo to će dobiti kroz ovaj webinar", istaknula je Anita Stipić iz Odjela za internacionalizaciju HGK, dodavši kako je Austrija je jedno od najznačajnijih hrvatskih izvoznih tržišta, osobito iz perspektive pružanja usluga.

"Interes tvrtki za austrijsko tržište je uvijek velik, stoga HGK već od 16. listopada otvara platformu Go global – Go virtual za austrijske tvrtke i one zainteresirane za poslovanje s Austrijom, na kojoj će imati mogućnost besplatno sudjelovati u online razgovorima s potencijalnim poslovnim partnerima", najavila je Stipić.

Tanja Cukon iz odvjetničkog ureda Cukon detaljno je predstavila pravni aspekt prekograničnog pružanja usluga u Austriji naglasivši da se novosti koje su stupile na snagu 1. srpnja 2020. ne odnose na iznajmljivanje radne snage, već samo na izaslanje radnika.

"Novosti su da otpada obveza ishođenja dozvole o izaslanju i radne dozvole za određene branše, dok i dalje ostaje obveza ZKO3 prijave koji radnici moraju imati sa sobom, kao i A1 formular, ugovore o radu, platne liste, evidencije o radnom vremenu te dokumentaciju kako je radnik kvalificiran (u koji platni razred). Ako zapošljavate radnike iz trećih zemalja potrebna je i radna/boravišna dozvola ishođena u Hrvatskoj", pojasnila je Cukon, pa elaborirala što se podrazumijeva pod upućivanjem radnika u Austriju.

"Upućivanje radnika traje 24 mjeseca, šaljete ih na osnovu nekog ugovora, a oni su pod ugovoru s vama u Hrvatskoj cijelo vrijeme te im u Hrvatskoj isplaćujete plaću i doprinose. Na radnika se i dalje primjenjuje hrvatsko pravo, osim austrijskog zakona o minimalnoj plaći i suzbijanju socijalnog dumpinga. Tu treba uzeti u obzir da se u Austriji isplaćuje 13. i 14. plaća i da su plaće svake branše regulirane kolektivnim ugovorima, primjerice, za IT branšu nešto preko 3264 eura bruto pa sve to puta 14. Dosta je komplicirano utvrditi iznos plaće jer ovisi o dosta parametara poput kvalifikacija radnika i sl. Dnevnice i putni troškovi ne ulaze u plaću, osim ako je dnevnica veća od one koja radniku pripada pa se ta razlika može uključiti u iznos plaće", kazala je Cukon, dodavši kako se pravila o izaslanju ne odnose na poslovne sastanke, sudjelovanje na kongresima, sajmovima i sl.

Poslodavci sve prijave moraju ispuniti čak i ako idu raditi u Austriju na samo par sati, a iznimka su određeni poslovi montaže koji imaju određene privilegije. Za radnike u građevini je specifično da se za njih isplaćuje određena naknada za godišnji odmor iz BUAK fonda, a i prijevoznici imaju neke posebnosti jer se radnici ne moraju prijavljivati za svaki pojedinačni transport, već se mogu prijaviti na razdoblje od šest mjeseci.

O poreznom tretmanu prekograničnog pružanja usluga prezentirala je Anita Patafta iz obrta za poslovno savjetovanje EuLeta koja je naglasila da je važno znati kako je regulirana djelatnost koju obavljate jer je za djelatnosti i obrte koji su u Austriji posebno regulirani potrebna prijava prekograničnog pružanja usluga (Dienstleistungsanzeige).

"Prijava se vrši Ministarstvu za digitalizaciju u Beču, a možete je podnijeti online. Izdaje se na jednu godinu, a može se produžiti za još toliko. Također je potreban i dokaz o stručnoj kvalifikaciji", rekla je Patafta, koja se u svom izlaganju dotaknula i dodjele PDV-ID broja te PDV prijava, kao i vrsta ZKO prijava.

"Obveza prijave PDV-a je mjesečna, kvartalna ili godišnja, ovisno o prometu. Iznad 100.000 eura se prijavljuje mjesečno, do 100.000 kvartalno, a do 35.000 godišnje", elaborirala je Patafta.

Nakon izlaganja stručnjakinje su odgovarale na brojna pitanja sudionika, a zaključno je poručeno da su kazne za prekršaje vrlo visoke pa je stoga potrebno paziti da se poštuju sva pravila kako se posao u Austriji ne bi pretvorio u ozbiljan financijski udarac za tvrtku.