Izvor: Pixabay

Vrijednost investicija u 2015. stagnirala


Objavljeno: 04. 11. 2016. , Ažurirano: 04. 11. 2016.


Prema danas objavljenim podatcima Državnog zavoda za statistiku o strukturi bruto investicija u 2015. godini, njihova je vrijednost od 46,4 milijarde kuna na godišnjoj razini blago smanjena, za 0,3%.

Riječ je o nominalnom smanjenju pa bi se, kad bi se u obzir uzela prisutna deflacija od 0,5%, moglo zaključiti da je zabilježen njihov neznatan realan rast u odnosu na prethodnu godinu. Podatci za 2014. godinu zbog promjene metodologije nisu u potpunosti usporedivi s prethodnim godinama, ali podatci o njihovoj strukturi u 2015. pokazuju do kakvih je promjena došlo u odnosu na prethodnu godinu.

Za početak, kod bruto investicija u novu dugotrajnu imovinu zabilježen je blagi rast od 1,7%, što znači da je do ukupnog pada došlo zbog manjih ulaganja u rabljenu dugotrajnu imovinu. Najveći izvor financiranja investicija i dalje su bila vlastita sredstva i zajednička ulaganja (51,5%), čiji je iznos i udio blago povećan u odnosu na prethodnu godinu, a do većeg pada udjela u strukturi financiranja došlo je kod financiranja kreditima i lizingom, čiji je udio, zbog nominalnog pada za 3,8 milijardi kuna, smanjen s 34,8% na 26,8%. Najveći dio njihova udjela u strukturi preuzelo je financiranje sredstvima EU, čiji je udio povećan s 1,3% na 4,8%, zahvaljujući većem korištenju EU fondova. Investicije financirane iz ovog izvora povećane su sa 614 milijuna kuna na 2,24 milijarde kuna, pri čemu se najveći dio odnosio na investicije u opskrbi, odvodnji voda te gospodarenju otpadom i na građevinske radove.

Pozitivne promjene zabilježene su i kod strukture investicija prema djelatnosti investitora. Naime, u prošloj godini najveća su ulaganja zabilježena u prerađivačkoj industriji, dok su godinu dana prije najveći ulagač bili javna uprava i obrana.

Promatrajući samu vrijednost investicija u prošloj su godini, na godišnjoj razini najviše su povećane investicije u djelatnosti opskrbe i odvodnje i gospodarenju otpadom za 690 milijuna kuna ili čak 44%, u prerađivačkoj industriji za 613 milijuna kuna ili 11% te kod informacija i komunikacija za 562 milijuna kuna ili 24%, dok je istodobno najveći pad od milijardu kuna ili 25% zabilježen u trgovini, financijskom sektoru za 831 milijun kuna ili 21% te kod javne uprave i obrane gdje je vrijednost investicija smanjena za 806 milijuna kuna odnosno 13%. Tako su, unatoč gotovo istoj vrijednosti investicija kao i u 2014. godini, zabilježeni pozitivni pomaci u njihovoj strukturi s naglaskom na bolju strukturu izvora financiranja i povećane investicije u prerađivačkoj industriji.