Visok rast obujma građevinskih radova

Dosegnuti međugodišnji rast je relativno visok (najviši od prosinca 2016. godine), što je dijelom rezultat utjecaja niske baze (srpanj prošle godine je prema rastu spadao među dva najlošija mjeseca u toj godini). Tijekom ove godine rast građevinske aktivnosti postupno se dinamizira pod utjecajem zadržavanja visoke razine obujma radova na zgradama (u srpnju je zabilježen rast od 15,7% na godišnjoj razini, što je najviše od konca 2008. godine) te ublažavanja pada radova na ostalim građevinama (u srpnju pad za 3,1%). Stoga i nadalje rast građevinske aktivnosti podupiru radovi na zgradama koji na godišnjoj razini uzastopno rastu u posljednja 33 mjeseca, a sputavaju ga nedostatni radovi na infrastrukturnim projektima koji bilježe kontinuitet međugodišnjeg pada u posljednjih 15 mjeseci. Relativno visok rast građevinske aktivnosti uz njeno dinamiziranje upućuje na to da se postupno materijaliziraju učinci snažnog rasta broja izdanih građevinskih dozvola u prethodnom razdoblju, osobito od travnja 2016. do rujna 2017. godine, kada su bilježene dvoznamenkaste godišnje stope rasta. U takvim je okolnostima sumarno u prvih sedam mjeseci ove godine zabilježen međugodišnji rast obujma građevinskih radova od 4,1% (rast od 11,7% na zgradama, uz pad za 6,0% na ostalim građevinama), što je dvostruko dinamičniji rast od onog ostvarenog u istom razdoblju prošle godine. Pritom je porastao doprinos djelatnosti građevinarstva ukupnom gospodarskom rastu, pa je tako u drugom kvartalu ove godine rast njegove bruto dodane vrijednosti od 3,6% na godišnjoj razini bio znatno viši od rasta ukupne bruto dodane vrijednosti hrvatskoga gospodarstva (2,3%).

Građevinska aktivnost raste i u Europskoj uniji, gdje je u srpnju ove godine na godišnjoj razini povećana za 3,9% uz rast radova na zgradama za 4,3% i radova na ostalim građevinama za 2,1%. Ohrabruje činjenica što u posljednjih pet mjeseci rast građevinske aktivnosti u Hrvatskoj nadmašuje prosječan rast ostvaren u EU, ali pritom treba imati na umu i činjenicu da dio sličnih zemalja ostvaruje znatno viši rast od Hrvatske i istodobno najviši rast u okviru EU (dvoznamenkast rast bilježe Mađarska, Slovenija, Poljska i Češka). Istodobno je unutar 17 zemalja za koje su trenutno dostupni podaci pad građevinske aktivnosti zabilježen samo u Rumunjskoj (-17,4%) i Španjolskoj (-4,1%).

Podaci o kretanju obujma građevinske aktivnosti potvrđuju pozitivne pomake u građevinarstvu u ovoj godini obilježene rastom vrijednosti izvršenih radova, porastom broja zaposlenih i rastom bruto dodane vrijednosti, uz naznaku smanjivanja strukturne neusklađenosti između rasta aktivnosti u visokogradnji i niskogradnji. Istodobno rast vrijednosti novih narudžbi, uz prethodno visok rast broja izdanih građevinskih dozvola, sugerira moguć nastavak rasta obujma građevinskih radova, koji će i dalje biti sputavan nedostatkom radnika potrebnih struka i kvalifikacija.