Izvor: Shutterstock

Agresijom na Ukrajinu došlo je do tektonskih poremećaja u globalnom gospodarstvu. Posebno je to izraženo na području Europe i država koje su poslovno snažno povezane s Rusijom i Ukrajinom ili, u određenim segmentima poput opskrbe plinom, u velikoj mjeri ovise o njima. Već sad, samo nekoliko tjedana od početka agresije, osjećamo učinke gospodarskih i tržišnih poremećaja – od cijene energenata do funkcioniranja financijskog sustava koji je u velikoj mjeri pogođen sankcijama zapada prema Rusiji.

Naše tvrtke, koje su do sada vrlo uspješno poslovale na ova dva tržišta, snažno su pogođene,  ponekad i potpunim, prestankom poslovanja s ovim tržištima. Neke tvrtke koje posluju na tržištu Rusije te tamo imaju snažne urede ili proizvodne pogone, suočene su s rizikom reakcije Rusije na sankcije, a koje bi dovele do oduzimanja ili zamrzavanja njihovog poslovanja.

Uz već snažan inflatorni pritisak u globalnom gospodarstvu, može se očekivati dodatni pritisak radi otežane opskrbe određenih sirovina, kao i otežani tokovi dobavnih i proizvodnih lanaca. To će dodatno ograničiti ponudu uz jednako snažnu potražnju za određenim sirovinama i proizvodima. 

Hrvatske tvrtke, primarno izvoznici, predlažu uvođenje mjera koje bi pomogle u ublažavanju posljedica aktualnih događanja u Ukrajini i sankcija uvedenih Ruskoj Federaciji koje imaju posljedice na njihovo poslovanje.

Predlaže se pomoć u obliku EU fonda za sanaciju šteta, odnosno koordiniranih aktivnosti na razini Europske unije, koje bi ublažile negativne efekte na poslovanje tvrtki.

Također, predlaže se Vladi Republike Hrvatske razmatranje kompenzacijskih mjera koje bi ublažile posljedice novonastale situacije i utjecaj na hrvatsko gospodarstvo. 

  • Donijeti mjeru državne potpore za plin za tvrtke svih veličina, bez obzira na godišnju potrošnju plina te u potpore uključiti i toplinsku energiju, na jednak način kao i plin
  • Uvesti izravne subvencije za električnu energiju za poduzetnike
  • Donijeti privremenu poreznu potporu u obliku oslobođenja od poreza na dobit za poduzeća – obuhvatiti sve one tvrtke kojima su troškovi za energente porasli više od 30% u odnosu na isto razdoblje 2019.
  • Uvesti poreznu potporu za ulaganja u obnovljive izvore energije za samoopskrbu s ciljem da se ostvari što veća razina samodostatnosti opskrbe energijom te da se na taj način poduzeća osiguraju od budućih cjenovnih šokova
  • Korisnik potpore imao bi pravo umanjiti iznos obveze poreza na dobit do 50% vrijednosti ulaganja. Umanjenje bi se moglo iskoristiti u razdoblju od 4 godine, počevši od godine aktivacije ili registracije elektrane u sustav
  • U reviziji NPOO-a realocirati dodatna sredstva tvrtkama za digitalnu i zelenu tranziciju
  • Podrška Vlade RH u otvaranju novih izvoznih tržišta i rastu na postojećim tržištima, te pomoć u supstituciji određenih sirovina/ poluproizvoda iz domaćih izvora ili s drugih tržišta
  • Dodatne mjere za rasterećenje poslovanja poduzetnika

Europska komisija je od 25. veljače do 8. travnja donijela pet novih paketa sankcija kojim se drastično ograničavaju trgovinsko gospodarski odnosi s Ruskom Federacijom. Sankcije koje su donesene 2014. godine, nakon aneksije Krima, odnosile su se na financijski sektor, visoke tehnologije i vojnu industriju, a nove produbljuju ograničenja upravo u ovim područjima uz neke dodatne sfere suradnje.

Novi paketi sankcija obuhvaćaju: financijski sektor, sektor energetike i transporta, robu dvojne namjene, kao i kontrolu i financiranje izvoza, viznu politiku i dodatne liste ruskih poduzeća i pojedinaca. U financijskom sektoru uvode se restriktivne mjere za poslovanje s ruskim bankama, financiranje ruskih državnih poduzeća, kao i na investicije iz Rusije u EU.

 

Što uključuje paket sankcija? 

Detaljan popis svih proizvoda, osoba i entiteta obuhvaćenih sankcijama u poslovanju Europske unije s Ruskom Federacijom, kao i popis odluka povezanih s ovim mjerama ograničenja od strane Europske komisije dostupan je na poveznici. 

Utjecaj na gospodarstvo i pojedine sektore 

2021. godine u Rusku Federaciju iz Republike Hrvatske izvezeno je poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 45,7 milijuna EUR, a u Ukrajinu 5,4 milijuna EUR, što zajedno čini 1,9% ukupnog hrvatskog izvoza u segmentu hrane (uključujući duhan i prerađevine). 

U Rusiju se najviše izvoze soja i proizvodi visokog stupnja prerade (umaci i ostalo). U Ukrajinu se najviše izvoze proizvodi na bazi žitarica (uključujući hranu za djecu), riblje prerađevine, duhan i prerađevine, proizvodi visokog stupnja prerade (umaci, juhe i ostalo) te sjemenski kukuruz. 

Uvoz iz Ruske Federacije je mali i u 2021. je iznosio svega 0,4 milijuna EUR, a iz Ukrajine 6,3 milijuna EUR (zajedno 0,2% ukupnog hrvatskog uvoza u segmentu hrane). 

Što se tiče trgovinskih odnosa na makro razini, ne može se govoriti o izravnoj ovisnosti Hrvatske o uvozu i izvozu u Ukrajinu i Rusiju. Na EU tržištu može se očekivati manjak žitarica, uljarica, ulja, stočne hrane, manjak komponenti za proizvodnju mineralnih gnojiva i općenito rast cijena hrane i inputa za proizvodnju hrane (stočna hrana, sjeme, gnojivo, sirovine za prehrambenu industriju) uslijed poremećaja na ratom zahvaćenim područjima. Očekivan je negativan utjecaj rasta cijena energenata na dohodak u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji, ribarstvu i preradi

U segmentu turizma očekuje se incoming gubitak s tržišta Rusije i Ukrajine za otprilike 2% ukupno. Očekuje se potencijalni gubitak gostiju s dalekih tržišta koji će izbjegavati putovanja u Europu radi procijenjene opasnosti, no za sada nema većih otkazivanja putovanja, već je prisutno samo usporavanje rezervacija.

Također, očekuje se i negativan utjecaj na tzv. outgoing putovanja u Istočnu Europu, i potencijalno otkazivanje rezervacija u zemlje koje graniče s Ukrajinom i Rusijom radi rata i izbjegličke krize.

Izbjegavanje ruskog i ukrajinskog zračnog prostora utječe na zrakoplovne rute i poskupljuje zrakoplovni prijevoz, a tome pridonosi i rast cijena energenata koje općenito utječu na poskupljenje turističkih usluga.

Dosadašnji podaci za 2022. godinu pokazuju usporeni booking do 20% u odnosu na 2019. godinu.

Utjecaj aktualne situacije na stanje u prerađivačkoj industriji izgledno će utjecati na gubitak dijela tržišta i najavljenih poslovnih ugovora.

  • Metaloprerađivački sektor: europski kupci otkazali narudžbe za svoje pogone u Rusiji, iako je proizvedeno već 98%; otkazana gradnja plovnog doka u Ukrajini.
  • Nestašica sirovina, cijene sirovina (aluminija i drugih metala) dosegle rekordne visine.
  • Produljeni rokovi isporuka sirovina i komponenti za proizvodnju: dvostruko duže vrijeme isporuka.
  • Pitanje sigurnosti opskrbe plinom za industrijske potrošače za slijedeću plinsku godinu.
  • Prijetnja nastavka rasta cijene plina što će značajno povisiti cijene u narednoj plinskoj godini.

Hrvatska je u 2021. godini u Ukrajinu izvezla proizvoda od drva i namještaja u vrijednosti 748 tisuća EURA što u ukupnom izvozu navedenih proizvoda čini tek 0,06%. U Rusiju je u istoj godini Hrvatska izvezla proizvoda od drva i namještaja u vrijednosti 105 tisuća EURA što u ukupnom izvozu navedenih proizvoda čini tek 0,01%.

Ukupan uvoz proizvoda od drva i namještaja iz Rusije i Ukrajine u 2021. godini iznosio je 17,2 milijuna EURA, odnosno 129 milijuna KN, a kompletna dobava tih proizvoda trenutno stoji. Najvažniji su poluproizvodi za parketnu industriju (šperploče, lamele) te furniri, koja je izravno najviše pogođen podsektor drvno-prerađivačke industrije. Tvrtke koje su bazirane na sirovini iz Ukrajine/Rusije prisiljene su otkazati već ugovorene narudžbe kupcima jer ih neće biti u mogućnosti isporučiti. Dio proizvođača parketa trenutno se pokušava reorganizirati i diversificirati proizvodnju, no ti procesi će potrajati minimalno nekoliko mjeseci. Posljedično, zbog povećane potražnje porasle su cijene i drugih vrsta poluproizvoda.

Zabilježen je dnevni rast ukupnih troškova, posebno rast proizvoda na bazi nafte. Rokovi dobave su značajno produljeni.

U sektoru proizvodnje namještaja osjeća se pritisak potražnje, što je prilika za dizanje cijena i kompenziranje rasta cijena repromaterijala, energenata itd.

Trenutno nije moguće procijeniti izravni i neizravni utjecaj rusko-ukrajinskog sukoba na rast cijena sirovina i drugih troškova, no prema preliminarnim informacijama očekuje se financijski utjecaj od oko 30%.

Cestovni prijevoz

Cestovni prijevoz je prema Ukrajini obustavljen, a prema Rusiji otežan.

Većina cestovnog prijevoza za Ukrajinu je obustavljena, a prijevozi za Bjelorusiju i Rusiju se odvijaju smanjeno i otežano zbog nesigurnosti u široj regiji, uvođenja sankcija Rusiji i otežane mogućnosti naplate usluge prijevoza. Mnoge velike logističke kompanije su prestale raditi sa Rusijom. Rat i sankcije dovele su do naglog skoka cijene goriva i plina što povećava i troškove prijevoza.

Pretpostavka je kako će cijene energenata (nafte i plina) na međunarodnom tržištu i dalje oscilirati, što se već do sada reflektiralo na cijene svih roba i usluga koje su već prošle godine počele rasti zbog COVID 19 pandemije pa je u narednim mjesecima izvjesno dodatno poskupljenje svih usluga pa tako i prijevoznih. Globalni logistički pravci u lancu opskrbe su već narušeni COVID 19 pandemijom i sada dodatno ratnim zbivanjima u Ukrajini.

Zračni prijevoz

Zračni prijevoz je zaustavljen preko Ukrajine, a sa Rusijom je došlo do prekida prometa zbog sankcija.

Budući da vanjskotrgovinska razmjena Hrvatske s Ukrajinom i Rusijom, iznosi oko dva posto, zračni promet RH pogođen je štetnim posljedicama najviše zbog poskupljenja energenata kao i sveukupno gospodarstvo. Što se tiče drugih izravnih i neizravnih šteta, posljedica nema, obzirom da nacionalna kompanija Croatia Airlines ne leti na tim rutama (Moskva, Kijev) već na tim rutama lete strani avioprijevoznici (Windrose Zagreb-Kijev; Aeroflot Zagreb-Moskva).

Pomorski prijevoz

U pomorskom prijevozu nema izravnog utjecaja. Preko 90% svih roba na svjetskoj razini se prevozi brodovima i taj vid prijevoza za sada ne trpi veće posljedice (glavne rute Azija -EU, SAD-EU, SAD-Azija ). Glavne posljedice će biti u porastu cijene goriva te povećanoj nesigurnosti naplate usluga. Većina hrvatskih kompanija radi na teritoriju EU i u bližem okruženju (Srbija, BiH i sl.).

Željeznički prijevoz

Postojeća situacija ima vrlo mali, gotovo zanemariv učinak na željeznički prijevoz.

  • Plin: rast cijene i pitanje sigurnosti opskrbe;
  • Električna energija: rast potražnje za električnom energijom i rast cijene plina utjecat će na daljnji rast cijene;
  • Nafta i naftni derivati: rast cijene na mediteranskom tržištu;
  • Ograničavanje trgovačkih marži distributera goriva na 0,75 kn/l smanjuje vlastite izvore financiranja tih tvrtki i slabi njihov kapacitet za zelenu tranziciju (investicije u infrastrukturu za alternativna goriva i dr.).

IT je specifičan u odnosu na druge proizvodne industrije je nije vezan za sam prostor djelovanja. Očekuje se priljev IT stručnjaka iz Ukrajine no tvrtke iz ovog sektora skreću pažnju na to da su ukrajinske neto plaće u IT-u veće nego u Hrvatskoj iz razloga manjih doprinosa i poreza na plaće u Ukrajini. Predlaže se razmatranje mogućnosti smanjenja doprinosa, kao i da se mogućnosti uvođenja dodatnih porezno priznatih rashoda (vozila, reprezentacije), povećanje iznosa dnevnica (pogotovo međunarodnih), kao i obračunavanje putnih naloga (trošak po km zbog značajno više cijene gorive).

Izazovnim ocjenjuju neadekvatnu infrastrukturu u Zagrebu za obitelji IT stručnjaka iz Ukrajine zbog nedostatka mjesta u vrtićima, školama kao i ne postojanje adekvatnog broja međunarodnih škola.