Kretanje hrvatskog gospodarstva i BDP-a bitno je određeno kretanjem izvoza roba i usluga, a taj izvoz je, uz ostale važne čimbenike, određen i kretanjem potražnje na pojedinim inozemnim tržištima. Stoga je bitno sagledati postojeće vanjskotrgovinske odnose, strukturu izvoza i uvoza te stanje pojedinih najvećih tržišta da bi se mogla dobiti „realnija“ slika kretanja hrvatskog izvoza u prošlim, ali i u godinama koje slijede. Jedno od takvih velikih tržišta je i Italija, zemlja prema kojoj Hrvatska ostvaruje najveću vrijednost robnog izvoza te drugu po redu vrijednost izvoza usluga. Kao što analiza pokazuje, zemljopisni položaj Italije je bitno odredio visoku vrijednost izvoza. To se u godina prije krize pretežno odnosilo na izvoz i uvoz brodova radi dorade i nakon dorade, zatim na isporuku plina sa zajedničkih plinskih polja u Jadranu, a blizina Italije je imala velik utjecaj i na brojnost talijanskih turista. Međutim, utjecaj globalne krize na Italiju je bio snažniji nego na druge gospodarski najjače članice EU, pa čak i u odnosu na Hrvatsku. Točnije, u Italiji, kao ni u Hrvatskoj, domaća potražnja još nije dostigla pretkriznu razinu pa ja i rast vrijednosti uvoza, pretežno uzrokovan oporavkom talijanskog izvoza, bio manji nego kod drugih najvećih tržišta Hrvatske. To je ujedno bio jedan od značajnih uzroka smanjenja udjela Italije u ukupnom izvozu Hrvatske. Procjene rasta za Italiju za ovu i iduću godinu također nisu optimistične, tako da Hrvatska u tom razdoblju teško može računati s dinamičnijim porastom izvoza na talijansko tržište.

 

Analizu "Utjecaj Italije na kretanje hrvatskoga gospodarstva" (.pdf) možete skinuti iz pratećih dokumenata na ovoj stranici.