Utjecaj investicija na kretanje BDP-a

Pixabay
U kontekstu potpisanog ugovora o izgradnji Pelješkog mosta i izglednog početka radova prikladno se osvrnuti na povezanost kretanja investicija i BDP-a u proteklih dvadesetak godina.

Naime, najbolje razdoblje za hrvatsko gospodarstvo, ono između 2001. i 2008. godine, bilo je znatno povezano s ostvareno visokom vrijednosti investicija u fiksni kapital. Intenzivna izgradnja autocesta i zamah stanogradnje imali su snažan utjecaj na rast ukupne potražnje i te znatno dinamizirali rast BDP-a. Udio bruto investicija u fiksni kapital u BDP-u povećan je tijekom tog razdoblja s 20% u 2000. na 31% u 2008. godini, odnosno za 110,8% realno, po čemu su investicije u fiksni kapital imale najveći rast među svim kategorijama potražnje. Međutim, takav rast imao je i svoju cijenu. U promatranom razdoblju zabilježen je snažan rast vanjskog i javnog duga kao i kreditnih plasmana svim sektorima. Taj rast nije bio povezan isključivo uz investicije, ali je značajan dio investicija financiran različitim oblicima zaduživanja. Prema raspoloživoj statistici 27,5 milijardi od 82,3 milijarde kuna isplaćenih za investicije u 2008. godini od strane pravnih osoba bilo je iz financijskih kredita. Pored toga treba uzeti u obzir i 9,9 milijardi kuna iz proračuna i fondova koji su se također u znatnoj mjeri financirali zaduživanjem, te dio investicija indirektno financiran kroz zaduživanje stanovništva. Još se može napomenuti da je rast investicija u promatranom razdoblju bio prisutan i u drugim tranzicijskim članicama EU, ali je navedeni rast od 111% u Hrvatskoj bio osjetno dinamičniji od ukupnog rasta investicija na razini EU10 koji je iznosio 78,1%.

Uslijedilo je razdoblje globalne krize, u kojoj su prekinuti dotadašnji tijekovi kapitala, zaustavljeni trendovi u zaduživanu te znatno smanjena ukupna potražnja. Sve to je snažno utjecalo na zaustavljanje investicijskog ciklusa i globalno i u Hrvatskoj. Kada se promatra potražna struktura BDP-a pokazuje se da je pad investicija u fiksni kapital u razdoblju između 2000. i 2017. godine imao najveći utjecaj na smanjivanje vrijednosti BDP-a. Točnije, realan pad vrijednosti tih investicija za 32 milijarde kuna bio je dva puta veći od realnog pada osobne potrošnje, dok su državna potrošnja te posebno izvoz roba i usluga istodobno premašili pretkrizne razine. Drugim riječima realan pad vrijednosti investicija u fiksni kapital od 29,6% najviše je utjecao na zabilježeni pad realne vrijednosti BDP-a u 2017. od 4,2% u odnosu na 2008. godinu. Takva kretanja, za razliku od „prosperitetnog“ razdoblja, odvijala su se u uvjetima pada iznosa ukupnog vanjskog duga i razine kreditne zaduženosti svih sektora. Jedino je kod javnog duga nastavljen snažan rast sve do 2015. godine kada je započet pad njegovog udjela u BDP-u. Također je važno napomenuti da je globalna kriza imala i globalan utjecaj na investicijsku aktivnost. Međutim, negativni trendovi u kretanju investicija u Hrvatskoj bili su daleko izraženiji nego na razini EU, odnosno EU10. Točnije, na razini EU je realna vrijednost investicija u fiksni kapital u 2017. godini premašila razinu iz 2008. godine, odnosno bila je 0,4% veća, a na razini EU10 je istodobno bila samo 1,3% manja.

U tom smislu, investicije se mogu promatrati kao kategorija potražnje koja bi u srednjoročnom razdoblju mogla dati znatan poticaj dinamiziranju rasta BDP-a. Posebno kroz bolje iskorištavanje EU fondova za njihovo financiranje. Tako će i Pelješki most kao veliki infrastrukturni projekt vrijednosti oko 3,95 milijardi kuna, od čega je oko 2,68 milijardi kuna iz EU fondova, u idućih godina osjetno utjecati na vrijednost ukupnih investicija, a time i na kretanje BDP-a. Premda će kretanje BDP-a zavisiti od niza čimbenika, okvirni izračun pokazuje da bi milijarda kuna investicija u jednoj godini trenutno povećalo stopu rasta za približno 0,3 postotna boda. Međutim, pokretanje investicijskog ciklusa trebalo bi imati i znatno veće i dugoročnije učinke na ukupno gospodarstvo.