Izvor: Pixabay

Usporavanje rasta vrijednosti građevinskih radova


Objavljeno: 09. 03. 2018. , Ažurirano: 09. 03. 2018.


U četvrtom kvartalu prošle godine nastavljeno je usporavanje rasta vrijednosti izvršenih građevinskih radova s vlastitim radnicima poslovnih subjekata s 20 i više zaposlenih, pri čemu se godišnja stopa rasta spustila na skromnih 0,1%.

Riječ je o najnižoj godišnjoj stopi rasta nakon prvog kvartala 2015. godine, što je posljedica visokog smanjenja vrijednosti radova na ostalim građevinama od 11,2% (najviši pad od trećeg kvartala 2014. godine). Istodobno je nastavljen relativno visok međugodišnji rast vrijednosti građevinskih radova na zgradama od 15,8%, ali on pri smanjenju radova na infrastrukturnim projektima nije bio dostatan da znatnije popravi ukupnu situaciju jer vrijednost radova na ostalim građevinama čini 51,5% ukupne vrijednosti radova.

U takvim je okolnostima u cijeloj 2017. godini vrijednost izvršenih radova ostvarena vlastitim radnicima tvrtki s 20 i više zaposlenih iznosila 14,3 milijarde kuna, što je 2,2% više nego u 2016. godini. Pritom je vrijednost radova na zgradama povećana za 12,8%, dok je istodobno vrijednost radova na ostalim građevinama smanjena za 5,9%. U odnosu na ostvarenja u 2016. godini, dinamika rasta ukupne vrijednosti radova praktički je upola niža (smanjena je za 2,5 postotnih bodova), što korelira s prethodno objavljenim podacima o obujmu građevinskih radova. Stopa rasta vrijednosti radova na zgradama prošle je godine bila 7,4 postotna boda viša nego u 2016. godini, što sugerira povoljna kretanja građevinske aktivnosti u visokogradnji i stanogradnji. Međutim, nakon rasta od 4,2% u 2016. godini, prošle je godine zabilježen pad vrijednosti radova na ostalim građevinama, pa je očit nedostatak investicija u niskogradnji, osobito većih projekata koji bi dinamizirali građevinsku aktivnost na tom području. U strukturi vrijednosti građevinskih radova u prošloj godini dominirali su radovi na nestambenim zgradama s 34,7% ukupne vrijednosti radova, slijede radovi na prometnoj infrastrukturi (31,4%), cjevovodi, komunikacijski i energetski vodovi (16,9%), stambene zgrade (13,5%) te složene građevine na industrijskim prostorima s 2,1% ukupne vrijednosti radova. U odnosu na prethodnu godinu, u strukturi vrijednosti radova najviše je povećan udio radova na nestambenim i stambenim zgradama, dok je najviše smanjen udio radova na cjevovodima, komunikacijskim i energetskim vodovima.

Slična je situacija prisutna i u kretanju vrijednosti novih narudžbi, čiji je rast prošle godine usporio na i dalje visokih 11,5%, uz snažan rast narudžbi na zgradama (27,2%) i smanjenje narudžbi za radove na ostalim građevinama (za 1,2%). Ipak, vrijednost novih narudžbi od 17,8 milijardi kuna predstavlja dobru podlogu za dinamiziranje građevinske aktivnosti u ovoj godini.

Prethodno objavljeni podaci o obujmu i sada objavljeni podaci o vrijednosti građevinskih radova sugeriraju da je u prošloj godini došlo do usporavanja oporavka građevinske aktivnosti, što je dijelom rezultat narasle baze, ali istodobno i suzdržanog oporavka investicijske aktivnosti, osobito u niskogradnji. Osjeća se nedostatak realizacije infrastrukturnih projekata veće vrijednosti koji bi strukturno uravnotežili jaz između dinamičnog rasta visokogradnje i pada aktivnosti u niskogradnji. Podaci o izdanim građevinskim dozvolama i u njima predviđenoj vrijednosti radova te podaci o novim narudžbama građevinskih tvrtki koji se kreću po dvoznamenkastim stopama rasta sugeriraju mogućnost dinamiziranja građevinske aktivnosti u ovoj godini, koja bi se i dalje primarno oslanjala na rast radova na zgradama.