Uskoro kraj deflacije

Primarni utjecaj na takva kretanja, kod obiju kategorija cijena, imaju cijene energije odnosno nafte. Naime, od početka se godine svjetske cijene nafte oporavljaju te postupno dostižu razine iz prošle godine: prosječna terminska cijena nafte, tipa WTI, na njujorškoj je burzi u listopadu bila viša nego godinu dana prije, i to za 7%. Kako se cijene naftnih derivata na domaćem tržištu formiraju i u skladu s tečajem dolara i kune (koji ove godine u prosjeku ograničava rast cijena zbog deprecijacije dolara), godišnje usklađivanje cijena naftnih derivata na domaćem tržištu nastaje s određenim pomakom. Stoga se zasad samo ublažava godišnji pad cijena goriva i maziva te one i dalje predstavljaju deflatorni izvor u potrošačkim cijenama. Naime, godišnji je pad cijena goriva u listopadu iznosio -1,2% i bio je najblaži od kraja 2014. godine, od kada su zapravo cijene ove robe i počele padati.

Pored cijena nafte, važan izravni izvor deflacije potrošačkih cijena u ovoj godini jesu i cijene hrane koje, iako imaju znatno blaži godišnji pad, imaju mnogo viši ponder od cijena naftnih derivata pa je i njihova važnost u formiranju indeksa potrošačkih cijena značajna. One su također povezane (osobito dio neprerađenih prehrambenih proizvoda) sa svjetskim cijenama ovih sirovina koje, prema podatcima Organizacije za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), nakon nešto više od tri godine pada, od kolovoza rastu na godišnjoj razini. Cijene hrane na domaćem tržištu i dalje ne rastu, ali su u listopadu (kao i u srpnju) bile na istoj razini kao i prošle godine (rast 0,0%).

Pored utjecaja navedenih globalnih cijena, rast domaćih potrošačkih cijena ograničen je i sporom dinamikom oporavka domaće potražnje, ali i pojačanom konkurencijom na tržištu od pristupanja Hrvatske Europskoj uniji.

U skladu s kretanjem svjetskih cijena sirovina te očekivanim nastavkom oporavka domaće potražnje (koja bi trebala biti dodatno poduprta poreznom reformom), ova bi godina trebala biti posljednja u trogodišnjem razdoblju deflacije.

Jačanje inflacije odnosno slabiji deflatorni pritisci vidljivi su i na cijelom području EU gdje je u listopadu zabilježena inflacija od 0,5%, a kod tek šest članica deflacija je još aktualna. Među njima je i Hrvatska s razinom godišnje promjene Harmoniziranoga indeksa potrošačkih cijena od -0,3% (dakle, nešto manji pad nego kod nacionalnoga indeksa potrošačkih cijena).

Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK, Zvonimira Savića:

Očekujemo da bi ova godina bila treća godina u nizu u kojoj se očekuje negativna stopa inflacije u Hrvatskoj, i to veća od -0,5% zabilježenih u 2015. godini. Očekivani oporavak cijena energenata i hrane na svjetskim robnim tržištima u idućoj bi godini ipak utjecao na to da se stopa inflacije u Hrvatskoj vrati na pozitivne vrijednosti.