Uređenje tržišta i smanjenje PDV-a glavni ciljevi Grupacije pčelarstva HGK

Nova predsjednica Grupacije pčelarstva Hrvatske gospodarske komore Renata Varžak najavila je bolju suradnju tvrtki iz branše s institucijama kako bi se uredilo tržište pčelinjih proizvoda i poručila kako će nastaviti lobirati za smanjenje PDV-a na pčelinje proizvode.

„Namjera mi je da Grupacija bude prepoznata kao ravnopravan i ozbiljan partner Ministarstvu poljoprivrede i Hrvatskom pčelarskom savezu, a ne da budemo na marginama. Mi zastupamo 85 posto legalnog tržišta pčelinjih proizvoda, zapošljavamo, plaćamo poreze i doprinose, ulažemo u razvoj i inovacije i zato želimo da se naš glas čuje i uvažava“, istaknula je Varžak, inače diplomirana agronomkinja i vlasnica tvrtke „Varžak med“ s 15 godina iskustva u branši.

Iako su pri Ministarstvu poljoprivrede evidentirana 23 odobrena subjekta u poslovanju sa medom, većina njih nije se uključila u rad Grupacije, a Varžak upravo to želi promijeniti. „Želim potaknuti tvrtke da pristupe koordinaciji i svojim aktivnim radom doprinesu rješavanju zajedničkih problema i razvoju cjelokupne branše“, poručuje.

Kao jedan od problema sektora ističe crno tržište i visoku stopu PDV-a koja naše tvrtke čini nekonkurentnima.

„Pitanje crnog tržišta moramo rješavati u suradnji s Ministarstvom financija i poljoprivrede, carinom i Državnim inspektoratom. Taj problem nije nastao preko noći pa se preko noći neće ni riješiti, ali možemo svojom aktivnom politikom navesti institucije da poslušaju što im imamo za reći i prihvate naše sugestije i prijedloge. Što se PDV-a tiče, u EU samo mi i Mađarska imamo osnovnu stopu PDV-a na pčelinje proizvode dok se u ostalim državama  ona kreće od 5 do 10 posto. Smanjenje te stope bi podiglo konkurentnost naših tvrtki i suzbilo crno tržište“, pojasnila je Varžak uz napomenu kako je još jedno od bitnijih otvorenih pitanja i revizija trenutnih odredbi Pravilnika vezanih za obvezu registracije objekata za primarnu proizvodnju pčelinjih proizvoda.

Prema podatcima iz prijedloga nacionalnog pčelarskog programa, ukupna proizvodnja meda u 2018. procjenjuje se na 7.440 tona, što je smanjenje u odnosu na godinu ranije kada je iznosila 8.128 tona. Zabrinjava i trend pada izvoza, odnosno rasta uvoza meda. U 2016. hrvatski su pčelari izvezli 506 tona meda, 2017. godine izvoz je smanjen na oko 470 tona, a u prvih jedanaest mjeseci prošle godine izvezeno je 397 tona meda. U istom razdoblju prošle godine (od 1. do 11. mjeseca) je uvoz iznosio 1.883 tone, čime je već premašen ukupan uvoz iz 2017. godine koji je iznosio oko 1.589 tona.