"Vidimo prevladavajuće koristi uvođenja eura za naše poduzetnike, međutim, pritom nikako ne smijemo smetnuti s uma da samo uvođenje eura neće riješiti strukturne probleme gospodarstva, te da je u našem vlastitome interesu da se što jači i stabilniji pridružimo eurozoni. Zato je nužno uložiti dodatne napore da u ovoj pretpristupnoj fazi ubrzamo ublažavanje strukturnih slabosti hrvatskoga gospodarstva", istaknuo je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović komentirajući prednosti i mane uvođenja eura.

Pojasnio je kako je naše gospodarstvo izrazito tijesno vezano uz gospodarstvo europodručja jer su nam članice eurozone najvažniji vanjskotrgovinski partner (dvije trećine robne razmjene obavljamo s 19 članica eurozone), a i najveći investitori u Hrvatsku dolaze iz zemalja europodručja (oko 66 posto ukupnih izravnih ulaganja). Turizam nam je također ovisan o posjetiteljima iz država eurozone (oko 70% ukupnih prihoda od turizma i oko 60% noćenja).

"Hrvatska ima izrazito visoku euroiziranost financijskoga sustava, pa s tih pozicija zamjena domaće valute eurom ima više prednosti u odnosu na rizike s gubitkom domaće valute kao instrumenta monetarne politike. U sustavu u kojemu su prihodi i obveze u istoj valuti znatno će se olakšati poslovanje gospodarstvenicima te smanjiti rizičnost u njihovom poslovanju. Stoga je glavna korist uvođenja eura za hrvatsko gospodarstvo uklanjanje valutnog rizika", naglasio je Burilović, dodavši kako u sadašnjem sustavu postoji valutna neusklađenost obveza i imovine kod subjekata koji ostvaruju prihode u domaćoj valuti, a obveze su im vezane uz stranu valutu. Zbog toga je i sada osnovni instrument monetarne politike održavanje deviznog tečaja kune prema euru.

Još jedan pozitivan aspekt uvođenja eura za hrvatske građane i gospodarstvenike bio bi pad kamata, odnosno povoljniji uvjeti zaduživanja. Kamatne stope bi se približile razinama kamatnih stopa u europodručju, koje su trenutno osjetno niže nego u Hrvatskoj, unatoč tome što su generalno na povijesno niskim razinama.

Uvođenjem eura gospodarstvenicima će nestati i transakcijski troškovi zamjene kuna u eure i obratno, koji bi se u narednim godinama zbog očekivanog porasta broja izvoznika i vrijednosti izvoza, ali i uvoza, trebali povećati u odnosu na sadašnju razinu (procjenjuje se da iznose od 0,1 do 0,3% BDP-a na godišnjoj razini).

"Trenutno tek 15 do 16 posto tvrtki u Hrvatskoj ostvaruje robni izvoz, a kako je većina našeg robnog izvoza vezana uz euro, uvođenje jedinstvene valute dalo bi dodatan poticaj izvozu i rastu zaposlenosti. Zbog manjeg troška kapitala i rizika izvoza, kao i ukidanja tečajnih razlika, izvoznici će biti konkurentniji", zaključio je Burilović.