Ulaganja u navodnjavanje ključna za prilagodbu klimatskim promjenama

Zbog klimatskih promjena, navodnjavanje kao melioracijska mjera postaje ključna, kako bi se održala razina prinosa poljoprivrednih kultura  i u konačnici osigurala samodostatnost u proizvodnji hrane što je strateški nacionalni interes, istaknuto je na Poljoprivrednom forumu o navodnjavanju AquaAgro 2025., koji se u organizaciji Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Vukovar održao u Regionalnom centru kompetentnosti Poljoprivredno šumarske škole Vinkovci. Suvremena poljoprivreda suočava se s brojnim izazovima, a jedan od primarnih elemenata u osiguranju stabilnog i održivog poljoprivrednog sektora jest učinkovito navodnjavanje poljoprivrednih površina.

Vladimir Džaja, predsjednik HGK ŽK Vukovar ; Izvor: Katarina Kapović/HGK

"Kako su posljedice klimatskih promjena zadnjih godina sve izraženije, kao i sušni periodi koji negativno utječu na poljoprivrednu proizvodnju, primjena inovativnih rješenja u poljoprivredi, uključujući i sustave navodnjavanja, postaje ključna za prilagodbu, osiguranje stabilnosti i proizvodnju dostatnih količina hrane. To s jedne strane predstavlja veliki izazov, a druge strane, otvara prilike za kvalitetnije osmišljavanje plodoreda, mogućnost boljeg i učinkovitijeg korištenja poljoprivrednih površina", kazao je Vladimir Džaja, predsjednik HGK ŽK Vukovar i član Hrvatske udruge za navodnjavanje.

Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva; Izvor: Katarina Kapović/HGK

"Ulaganja u sustave navodnjavanja ključna su za otpornost hrvatske poljoprivrede na klimatske promjene i jačanje konkurentnosti naših proizvođača. Kroz Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama (NAPNAV), u koji je od 2005. do kraja 2023. godine uloženo više od 247 milijuna eura, izgrađeno je 28 novih sustava navodnjavanja na gotovo 17 tisuća hektara, čime se osigurao održiv razvoj poljoprivredne proizvodnje i racionalno korištenje vodnih resursa", istaknuo je Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

Marko Josipović, Poljoprivredni institut Osijek; Izvor: Katarina Kapović/HGK

Marko Josipović s Poljoprivrednog instituta Osijek, naveo je kako postojeće količine oborina nisu dovoljne da bismo mogli ostvariti sigurne i stabilne prinose te genetički potencijal poljoprivrednih kultura bez navodnjavanja.

"Hrvatska treba kontinuirano graditi infrastrukturu navodnjavanja, uključujući i odvodnju suvišne vode, koristeći potencijale vode naših rijeka Drave, Save i Dunava i usmjeravajući ih na poljoprivredne površine. To treba raditi sustavno i dugoročno, kako bismo kroz 15 do 20 godina bili na pragu samodostatnosti proizvodnje hrane", rekao je Josipović ističući da je kod podizanja sustava navodnjavanja nužno koristiti dostignuća IT tehnologije i solarne energije te racionalno koristiti vodu.

Forum je okupio stručnjake, proizvođače, predstavnike institucija i poljoprivrednike kako bi zajednički raspravili aktualna pitanja i izazove u području navodnjavanja, razmijenili iskustva te predstavili najnovija tehnološka i financijska rješenja.

 Izvor: Katarina Kapović/HGK

"Promjena klime već je naša stvarnost. S povećanjem temperature zraka, sve duljim sušnim i vrućim razdobljima, toplijim tlom i neravnomjernom raspodjelom oborine, naša svakodnevica postaje izazovnija, dok biljke reagiraju ranijim početkom i završetkom vegetacije. Takvi uvjeti prijete proizvodnji hrane, koja je sve više ugrožena. U ovoj situaciji, navodnjavanje postaje nužnost. Vrijeme za promjene je sada, a adaptacija na klimatske promjene je ključna za održivost naše poljoprivrede i sigurnost hrane", kazala je Ivana Čavlina-Tomašević  iz Odjela za agrometeorološke informacije DHMZ-a.

Prema procjenama, u Hrvatskoj je pod sustavima navodnjavanja između 3,5 i 4 posto poljoprivrednih površina, što je znatno manje od prosjeka Europske unije, a posebno loše stojimo ako se uspoređujemo s mediteranskim zemljama. Primjerice, u Italiji i Španjolskoj navodnjava se oko 20 posto poljoprivrednih površina.

Adam Dominković, direktor tvrtke Poljoopskrba međunarodna trgovina; Izvor: Katarina Kapović/HGK

U sklopu Foruma su predstavljanje dobre prakse i dostupna inovativna rješenja. Adam Dominković, direktor tvrtke Poljoopskrba međunarodna trgovina, zastupnika austrijskog proizvođača opreme za navodnjavanje Bauer GmbH čiji su sustavi za navodnjavanja prisutni na poljima u Hrvatskoj, ocijenio je da je situacija po pitanju navodnjavanja loša. Iznio je podatak po kojem su do proljeća ove godine u cijeloj Hrvatskoj sveukupno navodnjavala 43 visoka sustava za navodnjavanje (lineari i centar pivot sustavi), postavljani od 1984. godine do danas.

"Uz visoke sustave, tu su i ostali načini navodnjavanja, ali sveukupno je to malo i slabo. Navodnjavanje u Hrvatskoj je jedna bolna tema o kojoj treba razgovarati, ali još bitnije je na njoj mukotrpno raditi, kako bi se situacija u narednim godinama i desetljećima promijenila nabolje", kazao je Dominković.

Forum se održao pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, Vukovarsko-srijemske županije i Grada Vinkovaca. U sklopu Foruma postavljena je i izložba sustava i opreme za navodnjavanje.

Kombiniranje navodnjavanja i korištenja pametnih sustava u poljoprivredi je područje u koje treba odlučnije što prije kročiti i postići konsenzus o modelima proizvodnje, korištenju raspoloživih potpora za implementaciju potrebnih sustava, kao i usvajanju novih znanja, neki su od zaključaka foruma AquaAgro 2025.