Udruženju arhitekata neizmjerno je važna potpora HGK

Donosimo dijelove izlaganja predsjednika Udruženja arhitekata Hrvatske gospodarske komore Igora Franića na Danima arhitekata 2.0, održanima 5. svibnja u rovinjskom hotelu Lone:

"Potrebu za ovakvim skupovima vidim i u budućnosti, kao reviziju prošlog vremena ili provjeru odrađenog tijekom prošle godine, svojevrsnu reviziju misli od kojih treba krenuti dalje.

Ovakvi vrlo pomno osmišljeni skupovi u organizaciji različitih udruga događaju se i drugdje po svijetu. Lisabonski arhitektonski trijenale (Trienal de Arquitectura de Lisboa), Čikaški arhitektonski bijenale (Chicago Architecture Biennial), Venecijanski bijenale i slična događanja donose određeni identitet, odgovor i pravu sliku onoga što pojedina sredina nosi u sebi.

Mislim da put do sagledavanja toga što je naša struka napravila čini jedan ogroman svemir u kome egzistiraju i mogu egzistirati strukovne udruge. Za mene one predstavljaju svojevrstan lakmus papir, one su kreatori, putovi vodilje, ne stvaraju određenu sredinu, ali na neki način skupljaju i formiraju misao koja na određenom prostoru postoji, koja određenom prostoru daje identitet.

Na početku ovog stoljeća redakcija jednog od najprestižnijih međunarodnih magazina za arhitekturu El Croquisa, magazina iz Madrida, zamolila je proslavljenog arhitekta Alejandra Zaera-Pola, bivšeg dekana arhitektonskog fakulteta Sveučilišta Princeton, da napiše tekst kojime ne bi napravo inventuru prijašnjeg vremena, nego prikaz što će se događati u budućem 21. stoljeću. Iz teksta su vidljive razne ruže vjetrova cjelokupne mlade europske i svjetske arhitektonske scene. Bilo bi zanimljivo vidjeti kakvu ružu vjetrova bi dala takva slika struke napravljena na ovom našem području, gdje i kako bi smjestili Planića, Albinija i druge. Svatko od nas svojin radom pokušava odgovoriti na pitanje i definirati kakvo je vrijeme u kojem djelujemo i kojim se bavimo. Pozitivno je stremljenje struke da se otvori prema drugima, da dođe do nekakve internacionalizacije.

Igor Franić, predsjednik Udruženja arhitekata Hrvatske gospodarske komore; Izvor: HGK.

Udruženje arhitekata Hrvatske gospodarske komore, čiji sam predsjednik, nastalo je krajem 2015. godine na inicijativu Mirjane Čagalj, potpredsjednice HGK za graditeljstvo promet i veze, koja je, kao i cijela struktura HGK, smatrala takvo udruženje nužnim za gospodarstvo.

Udruženje je na osnivačkoj sjednici izabralo Vijeće i predsjedništvo te donijelo svoj Poslovnik i plan aktivnosti. Naglašavam da to Udruženje nije udruženje arhitekata kao pojedinaca nego tvrtki koje se bave arhitektonskom djelatnošću u kojemu svi sudjeluju kao predstavnici određenih poslovnih subjekata.

Udruženje je početkom svibnja 2017. organiziralo Gospodarske razgovore o arhitekturi na kojima smo se fokusirali na tri teme Zakon o gradnji i Zakon o prostornom uređenju, Zakon o javnoj nabavi i ishođenje dozvola, problemi s kojima se susreću tvrtke tijekom rada. Pozvali smo sve koji su bitni za djelatnost; od predstavnika nadležnih ministarstava, akademije, sveučilišta, Hrvatske komore arhitekata, Udruženja hrvatskih arhitekata, predstavnika društva arhitekata pojedinih gradova, Državne geodetske uprave, Grada Zagreba, Zagrebačke županije, Udruge gradova, predstavnika tvrtki građevinske i arhitektonske djelatnosti i predstavnika Hrvatske gospodarske komore te donijeli 10 zaključaka koje ovdje možete vidjeti. Otkad djelujem u raznim društvima arhitekata, problemi su uvijek približno jednaki i cijelo nas vrijeme sputavaju u radu.

Na Gospodarskim razgovorima smo definirali da je naš izgrađeni okoliš neizmjerno vrijedan, da se o njemu moramo brinuti te da je nužan preduvjet osnivanje relevantnih povjerenstava za arhitekturu u obliku funkcije gradskog urbanista.

Dotakli smo temu sustava javne nabave i javnih ulagača, jednostavno da inženjerska usluga bude na primjeren način valorizirana donošenjem Pravilnika o javnoj nabavi inženjerskih usluga.

Potrebna je sustavna reforma Zakona o gradnji koji svaki novi ministar ima potrebu mijenjati. Složili smo se da zakonodavni okvir koji regulira građenje mora biti jednostavan i efikasan. Vidljiva je ogromna razlika usporedbom toga što mi predajemo za građevinsku dozvolu i što se predaje u Austriji ili Njemačkoj.

Proširenje zakonskih obveza ovlasti glavnog projektanta s reguliranim obvezom njegova uključivanja unutar projektantskog nadzora nužnost je za kvalitetu investicije. Smatramo da ovlašteni arhitekt trebaju preuzeti kompletnu odgovornost unutar struke.

Sustav E-dozvole nužno je oformiti u cijelosti. O njemu svi govorimo, ali još nitko nije na takav način predao dokumentaciju općinama i raznim tijelima državne uprave.

Naravno da je radi poticanja ulaganja o kojima svi govorimo potrebno preoblikovanje zakona o postupanju i uvjetima gradnje i jedan zakon koji bi to regulirao.

Ovo je okvir unutar kojeg funkcionira i radi Udruženje arhitekata Hrvatske gospodarske komore. Ovdje je neizmjerno važna potpora HGK, jednostavno ta ozbiljnost i težina koju naš dopis dobije kad iza njega stane takva institucija".

Izlaganje predsjednika udruženja arhitekata HGK Igora Franića dio je izlaganja Komunikacija _ arhitekti i strukovno organiziranje, u kojemu su izlagali i predsjednica Hrvatske komore arhitekata Željka Jurković, predsjednik Udruženja hrvatskih arhitekata Emil Jurcan, predsjednica Udruge hrvatskih urbanista Sandra Jakopec te predsjednik Udruge studija arhitekture i urbanizma Hrvatske Krunoslav Šmit.