Ubrzan rast BDP-a

Prema danas objavljenim podacima DZS-a, u trećem ovogodišnjem kvartalu ostvaren je realan rast BDP-a od 2,9%. Najveća godišnja stopa rasta pritom je ostvarena kod izvoza što je pomalo iznenađujuće s obzirom na globalne trendove, odnosno usporavanje globalnog rasta i usporavanje rasta EU.

Uz takav rast u trećem kvartalu, u prva tri kvartala ostvaren je rast BDP-a od 3,1%, 0,3 postotna boda dinamičniji nego u istom razdoblju 2018. godine. Takav rast obilježen je gotovo ujednačenim utjecajem najvećih kategorija potražnje na rast BDP-a. Najveći utjecaj je ipak imala osobna potrošnja, čija je dinamika rasta bila na razini prošlogodišnje, a na koju utječu pozitivni trendovi na tržištu rada, nastavak rasta neto plaća, kao i daljnji oporavak kreditne aktivnosti te sklonosti potrošnji. Neznatno manji utjecaj imao je i izvoz roba i usluga, uz nešto veći doprinos rasta robnog izvoza na koji je u velikoj mjeri utjecao izvoz brodova, ali i povećana vrijednost izvoza niza drugih djelatnosti. Istovremeno je na izvoz usluga prvenstveno utjecala još jedna vrlo dobra turistička sezona. Značajan doprinos rastu dale su i investicije u fiksni kapital. Premda je njihov rast donekle usporen u odnosu na prva dva kvartala, investicije su pod utjecajem dobrog korištenja EU fondova, u ovoj godini i dalje vrlo važan čimbenik rasta gospodarstva.

Sve to odrazilo se i na proizvodnju roba i usluga, pri čemu je najveća stopa rasta na godišnjoj razini ostvarena kod građevinarstva. Visoku stopu rasta ostvarila je i grupa djelatnosti koja objedinjuje trgovinu na veliko i malo, prijevoz i ugostiteljstvo, a bilježi se i nešto skromniji rast industrijskih djelatnosti. Pri tome treba napomenuti da je nakon stagnacije u drugom kvartalu, u trećem kvartalu ostvarena nešto viša stopa rasta industrijskih djelatnosti od 1,9%, pa je kumulativna stopa za tri kvartala dosegnula 1,2%. Takva stopa je relativno dobar rezultat u usporedbi s prošlogodišnjim padom za prvih devet mjeseci od 0,2%.

Daljnji oporavak ukupne potražnje nije utjecao samo na vrijednost proizvodnje već i na rast uvoza čija je stopa rasta od 5,3% bila na razini približnoj prošlogodišnjoj.

Opisana kretanja bila su u skladu s aktualnim procjenama, pa tako i procjenama Europske komisije prema kojima bi Hrvatska trebala biti jedna od samo pet članica EU čiji bi rast trebao biti dinamičniji nego u prošloj godini. Na razini EU su takva kretanja potvrđena preliminarnim podacima za treći kvartal prema kojima je rast EU u prva tri kvartala usporen s prošlogodišnjih 2,1% na ovogodišnjih 1,5%.