Izvor: Pixabay

U kolovozu u Hrvatskoj najdublja deflacija u EU

Objavljeno: 15. 09. 2016. , Ažurirano: 16. 09. 2016.

U kolovozu su potrošačke cijene bile 1,5% niže nego prije godinu dana, što je ista razina deflacije kao i u srpnju. Time se nastavlja trend negativne godišnje promjene cijena koji traje sada već trinaest uzastopnih mjeseci. Kako konkretniji rast potrošačkih cijena (veći od 0,1%) nije zabilježen od kraja 2014. godine, može se konstatirati da zapravo trend deflacije traje i dulje - već godinu dana i devet mjeseci.

Istu razinu godišnje promjene indeksa potrošačkih cijena kao i mjesec dana prije, primarno su uvjetovale male promjene u kretanju cijena goriva i hrane. Naime, pad cijena goriva se ublažio (-9,7% prema -11,2% prethodnog mjeseca), ali su cijene hrane ponovno pale (-0,5%) za razliku od prethodnog mjeseca kada su stagnirale na godišnjoj razini.

Iako ublaženi, najjači izravni deflatorni izvor ostaju cijene naftnih derivata (uvezena deflacija), no posredno je rast potrošačkih cijena ograničen i s potražne strane, budući da se osobna potrošnja oporavlja relativno sporo pod utjecajem sporog oporavka zaposlenosti. Usporena potražnja može se detektirati i temeljnim indeksom potrošačkih cijena (bez hrane, energije i administrativnih cijena) koji je od početka godine deflatoran, a posljednjih mjeseci oscilira oko najdublje razine od sredine 2014. godine (u srpnju -0,8%).

Razina godišnje promjene indeksa potrošačkih cijena koja se mjeri alternativnom i međunarodno usporedivom metodologijom (Harmonizirani indeks potrošačkih cijena), u kolovozu je ostvaren na istoj razini od -1,5%, što je u usporedbi s ostalim članicama najdublja deflacija u EU.

Izvor: DZS; obrada: HGK

 

Izvjesno je da će pad cijene naftnih derivata u nastavku godine biti sve manje intenzivan, a krajem godine i prestati biti deflatorni izvor. Slično se očekuje i kod cijena hrane što će, u kontekstu daljnjega blagog oporavka domaće potražnje, zajedno pomaknuti potrošačke cijene prema blagoj inflaciji. Naime, u skladu s kretanjem cijena sirove nafte na svjetskom tržištu, očekujemo i stabiliziranje godišnje razlike u cijeni naftnih derivata na domaćem tržištu. Ujednačenje ovogodišnjih s prošlogodišnjim cijenama sirove nafte na terminskim svjetskim tržištima već se dogodilo u kolovozu: kod prosječne mjesečne terminske cijene sirove nafte tipa WTI, zabilježen je godišnji rast od oko 4,5%. Slično se događa i sa svjetskim cijenama hrane, koje su (prema podacima Organizacije za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda-FAO) u kolovozu prvi put nakon nešto više od tri godine ostvarile godišnji rast.

Stoga, prema kraju godine, očekujemo pad potrošačkih cijena sve slabijeg intenziteta, a na kraju godine i povratak blage inflacije. Ipak, na razini prosjeka 2016. godine, potrošačke će cijene ostati ispod onih iz 2015. godine, što će biti treća deflatorna godina u nizu koja donosi rast realnog dohotka, ali i rast realne vrijednosti zaduženja.

Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića:

Deflacijski trend nastavljen je i u kolovozu, ali će do kraja godine, prema našim očekivanjima, taj trend biti sve slabijeg intenziteta, pa će čak prijeći u blagu inflaciju, i to primarno pod utjecajem sve usporenijeg pada cijena naftnih derivata na svjetskom tržištu.