U Hrvatskoj se baci 400 tisuća tona hrane godišnje – dokad?


Objavljeno: 05. 02. 2020. , Ažurirano: 06. 02. 2020.


U Hrvatskoj se godišnje baci oko 400.000 tona hrane, dok je istovremeno oko 26 posto osoba u riziku od siromaštva. Kako bi se u što većoj mjeri osvijestio taj problem te potaknulo doniranje hrane, Ministarstvo poljoprivrede i HGK – Županijska komora Split organizirali su radionicu za poslovne subjekte o doniranju hrane, koja je 4. veljače održana u ŽK Split.

''Hrvatska gospodarska komora uključila se u organizaciju ovih radionica kako bi senzibilizirala javnost, ponajprije svoje članice, gospodarske subjekte, o ovoj temi radi sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane odnosno doniranja viškova, čime se potiče društveno odgovorno, ekološko i u konačnici humanitarno ponašanje'', rekao je predsjednik HGK – Županijske komore Split Joze Tomaš. Tomaš je naveo da smo u 2018. godini imali pad donirane hrane u odnosu na 2017., što je također pokazatelj nedovoljne osviještenosti o važnosti doniranja hrane.

S obzirom na broj potrebitih građana s jedne strane te velikih količina viškova hrane s druge, Ministarstvo poljoprivrede provodi niz aktivnosti na unapređenju sustava doniranja hrane.

''Paket mjera unapređenja sustava doniranja hrane započet je u Ministarstvu poljoprivrede izradom IT sustava za doniranje hrane, tzv. e-doniranje, komunikacijskom platformom koja povezuje donatore i posrednike u doniranju hrane, i putem koje donatori na jednostavan način mogu prijaviti viškove hrane'', rekla je Marija Batinić Sermek iz Ministarstva poljoprivrede.

Novost koja bi trebala potaknuti doniranje hrane je i mogućnost dobivanja poreznih olakšica za doniranu hranu do zadnjeg dana isteka roka trajanja hrane. Naime, porezne olakšice za doniranje hrane u Hrvatskoj postoje od 2015. godine, s aspekta poreza na dobit, poreza na dohodak te oslobođenja plaćanja PDV-a, ali dosad se oslobađanje od plaćanja PDV-a moglo ostvariti na hranu doniranu do sedam dana pred istek roka trajanja.

Također je omogućeno doniranje hrane nakon isteka ''najbolje upotrijebiti do'' datuma, pod uvjetom da je hrana sigurna i da je posrednik i krajnji primatelj prihvaćaju. Riječ je o hrani poput brašna, šećera, tjestenine koja se i nakon isteka tog roka neko vrijeme može sigurno konzumirati. Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu objavila je i Smjernice za doniranje hrane u odnosu na rokove trajanja.

Batinić Sermek je objasnila kako putem IT sustava subjekti u nekoliko jednostavnih koraka mogu donirati hranu, koja se hrana može donirati i kome te je razjasnila tko sve sudjeluje u lancu doniranja (donator – posrednik u doniranju – krajnji primatelj). U Registru posrednika u RH je 107 posrednika, a po pokazateljima, sustav bi u budućnosti unaprijedila i Banka hrane, kao svojevrsni "neprofitni veletrgovac". ''Doniranje hrane predstavlja uštedu za tvrtke jer je bačena hrana bačeni novac'', rezimirala je Batinić Sermek.

Na radionici namijenjenoj i onima koji već doniraju hranu i potencijalnim donatorima sudjelovali su subjekti u poslovanju hranom od proizvođača hrane i trgovaca do ugostiteljskog sektora te predstavnici posrednika u doniranju, neprofitne humanitarne organizacije. A svima zainteresiranima za temu na raspolaganju je od studenoga 2019. godine Vodič o doniranju hrane, koji je izdalo Ministarstvo poljoprivrede i koji na jezgrovit i praktičan način pruža sve potrebne informacije o doniranju hrane.