U HGK u Splitu održana edukacija na temu gospodarenja biootpadom

Zašto i kako odvajati biootpad bila je tema edukacije namijenjene u prvom redu predstavnicima jedinica lokalne samouprave (JLS) u Splitsko-dalmatinskoj županiji, odnosno javnih komunalnih poduzeća kojima je glavna djelatnost sakupljanje komunalnog otpada, ali i svim ostalim zainteresiranim dionicima. 

Nakon uvodne riječi Ana Marije Puzić, više stručne savjetnice u ŽK Split, predavači Mladen Perišić, viši savjetnik za zaštitu okoliša i prirode u Splitsko-dalmatinskoj županiji i Robert Graovac, direktor Službe okoliša iz tvrtke CIAN, su upoznali nazočne s aktualnim stanjem i primjerima dobre prakse gospodarenja biootpadom u RH te obvezama u gospodarenju biootpadom za pravne subjekte.

Kroz EU Direktivu o otpadu od hrane biootpad je definiran kao biorazgradivi otpad iz vrtova i parkova, otpad od hrane i kuhinje iz kućanstava, restorana, ugostiteljskih objekata i maloprodajnih objekata te otpad iz pogona za preradu hrane. On ne uključuje šumske ili poljoprivredne ostatke, gnojivo, kanalizacijski mulj ili drugi biorazgradivi otpad poput prirodnog tekstila, papira ili prerađenog drva.

Mladen Perišić i Robert Graovac; Izvor: HGK; Snimio: HGK

Velika većina stanovnika RH, odnosno tamo gdje su stvoreni uvjeti za odvojeno sakupljanje otpada, odvaja već duže vrijeme najosnovnije komponente miješanog komunalnog otpada kao što su papir i plastika u svojim kućanstvima ili stanovima.

Kako miješani komunalni otpad sadrži gotovo 40 posto biootpada, potrebno je aktivno poticati sve mjere koje se odnose na smanjenje količina istog jer statistika kaže kako svaki stanovnik u kućanstvu ili stanu u RH prosječno godišnje proizvede 123 kilogram biootpada.

U RH postoji određeni napredak u pogledu odvojenog sakupljanja biootpada, iako tek nešto više od trećine JLS-ova provodi odvojeno sakupljanje, a nešto više od 20 posto nastalog biootpada se prosljeđuje na kompostiranje ili anaerobnu digestiju, koje su ujedno i glavne metode za recikliranje biootpada.

Upravo je i zadatak JLS-ova da preko rada komunalnih tvrtki nastoje osigurati pravilno zbrinjavanje, recikliranje i oporabu komunalnog otpada te posebice tretiranja biootpada kao njegovog najosjetljivijeg dijela.

Pravilno gospodarenje biootpadom, kao i svim ostalim vrstama otpada nije samo zakonska obveza, već je to i kulturološka i sociološka značajka društva u kojem živimo. Pružajući cjelovito rješenje na izazov gospodarenje biootpadom u gradovima i općinama, izravno utječemo na stanje okoliša. Educirajući građane i gospodarstvenike na kreativan i zanimljiv način, stvaramo nove navike i izravno utječemo na buduće generacije koje dolaze.