Tromije promjene u segmentu nezaposlenosti u ljetnim mjesecima

Naime, u prosječnim godinama broj nezaposlenih pada i raste zajedno s početkom, vrhuncem i krajem turističke sezone. Tako su srpanj i kolovoz mjeseci u godini kada je turistička aktivnost na vrhuncu te je i zaposlenost najviša u godini, a u rujnu se turistički kapaciteti već smanjuju zbog manjeg broja turista te se dio sezonske radne snage vraća na burzu rada, što se preslikava i na trend ukupne nezaposlenosti. U ovogodišnjem srpnju i kolovozu, međutim, broj nezaposlenih je porastao, a u rujnu je pao. Tako je krajem rujna broj nezaposlenih (168,9 tisuća) bio manji nego u „špici“ turističke sezone. Iako je to možda netipično, treba reći da se ne radi o velikim skokovima koji bi značili promjenu u trendovima, već je više slučajna posljedica u okviru tromijih promjena u evidenciji nezaposlenih. Nešto tromije promjene pod utjecajem su manjeg pritiska na burzu rada povezanog s nepovoljnim demografskim trendovima, emigracijom i strožim uvjetima ostanka na burzi s jedne strane, te boljom i dužom turističkom sezonom i boljim općim gospodarskim uvjetima s druge.

Istodobno, privremena statistika zaposlenosti pokazuje da je broj zaposlenih počeo padati u kolovozu, nastavljen je u rujnu, ali manje dinamično nego u istim mjesecima prethodnih godina. Tako je i stopa nezaposlenosti gotovo stagnirala ta tri mjeseca: s 10,8% u srpnju porasla je na 10,9% u kolovozu da bi se u rujnu opet spustila na 10,8%. Iako su ove razine stope nezaposlenosti rekordno niske, one su velikim dijelom odraz snažnijeg pada broja nezaposlenih posljednjih godina ne zbog zapošljavanja već zbog ostalih razloga (emigracija, loša demografska kretanja, neprijavljivanje na burzu i slično). To dokazuje i stalni pad aktivnog stanovništva i radno sposobnog stanovništva koji pokazuje alternativna statistika tržišta rada (Anketa o radnoj snazi).

Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK, Zvonimira Savića:

U sljedećem razdoblju ne očekujemo veće promjene u trendovima: spor oporavak zaposlenosti i stabilizacija nezaposlenosti na nižim razinama uz pritiske emigracije i loših demografskih kretanja.