Tek 15 posto domaćih poljoprivrednih proizvoda završi u turizmu

„Kada govorimo o plasmanu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u turizmu, imamo dva problema. Prvi je da generalno ne proizvodimo dovoljno hrane, a drugi problem leži u samim proizvođačima koji nemaju ujednačen standard kvalitete i dovoljne količine proizvodnje potrebne za plasman u turizam. Hrvatsku poljoprivredu treba regionalizirati i potpore usmjeriti prema granama koje mogu maksimalno dići proizvodnju i produktivnost jer bez nje nema konkurentnosti“, istaknuo je potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević na panelu „Poljoprivreda i turizam“ održanom u sklopu konferencije „Hrvatska kakvu trebamo“ Večernjeg lista. 

Kovačević je pozvao na udruživanje malih proizvođača i istaknuo primjere dobre prakse suradnje hotelskih kuća i lokalnih OPG-ova kroz koju se stranim gostima nude svježi i autohtoni proizvodi. „Turisti su željni autentičnosti, a hrana i vino je pravi način da upoznaju naše običaje i kulturu“, naglasio je Kovačević, dodavši kako HGK provodi niz aktivnosti kojima želi osvijestiti naše građane da kupuju hrvatsko i time doprinose našem gospodarstvu i očuvanju radnih mjesta.

Državna tajnica u Ministarstvu poljoprivrede Marija Vučković izjavila je kako o udjelu domaće hrane u turizmu nema točnih službenih podataka, ali da se, prema njenoj procjeni oko 15 posto poljoprivrednih proizvoda troši u turizmu, dok ostalo otpada na domaću potrošnju i izvoz.

S tom procjenom se složio i profesor Ivo Grgić s Agronomskog fakulteta kazavši kako je 15 posto domaće proizvodnje u turizmu i puno i malo. „Malo je jer u ukupnoj potrošnji u turizmu veliki udio hrane dolazi iz uvoza, a puno jer ako bude problema u turizmu, dolazi do opasnosti za naše proizvođače koji gube tržište. Mi imamo i problem potpora jer njihov veliki dio završava u krivim rukama“, pojasnio je Grgić, uz napomenu da godišnje uvezemo 300 milijuna eura voća i povrća. „Ako bi investirali 300 milijuna eura kroz tri godine, iz EU fondova, banaka i osobnih investicija, mi bi kroz dvije godine povratili uloženo kroz vrijednost proizvodnje“, rekao je Grgić.

Predsjednik Uprave Podravke i predsjednik ŽK Koprivnica Marin Pucar je istaknuo kako Podravka 83 posto svojih proizvoda plasira kroz retail, a 17 posto kroz HoReCa kanale prodaje. „Turistički sektor na Podravku ima utjecaj od 20-ak posto na ukupne prihode u Hrvatskoj, a taj potencijal je još veći. Nastojimo dići udio domaće sirovine u našim proizvodima jer time ne samo da povećavamo izvoz, već i smanjujemo uvoz. Turizam je idealan medij da naše izvozne proizvode promoviramo na uskom teritoriju s puno manjim marketinškim troškovima pa ćemo ove godine krenuti s puno agresivnijom, ciljanom reklamnom kampanjom“, izjavio je Pucar.

Državni tajnik u Ministarstvu turizma Tonči Glavina pohvalio se dobrom suradnjom s Ministarstvom poljoprivrede. „Kroz mjesec dana ćemo prezentirati akcijski plan razvoja enogastronomije u kojem dajemo vrlo jasne smjernice kako razvijati taj sektor. Fokus je na regionalnom pristupu, a jedini mogući način razvoja kvalitetnog turističkog proizvoda je vezan uz razvoj poljoprivrede. Naša budućnost je brendiranje naših vina i poljoprivrednih proizvoda kvalitetom, na tome uspješno radimo već godinama, a dokaz je što sve više gostiju dolazi kod nas zbog gastronomije, a ne samo zbog mora i sunca“, poručio je Glavina, dodavši kako će se ta priča razvijati još desetljećima. 

Katarina Miličević, direktorica tvrtke Thinktourism, je naglasila da Hrvatska zaslužuje pohvale za svoj turizam, ali da ne postojimo na karti svijeta kao gastronomska destinacija. Najprepoznatljiviji smo po vinu i kavi. Italija i Grčka su puno jači gastronomski brendovi. Moramo se bolje i prezentirati, a za to bi trebali bolje poznavati vlastitu gastronomsku ponudu“, poručila je Miličević

Marijo Puškarić, vlasnik OPG-a Agro Puškarić, kazao je kako oni nemaju direktnu prodaju prema turizmu, već se tu oslanjaju na velike trgovačke lance. „Naši proizvođači zaziru od zadruga zbog prošlosti, a i proizvodnja je dosta različita pa je teško uskladiti interese. Unatoč tome, manjim proizvođačima je to jedina opcija da plasiraju svoje proizvode na tržište, bez toga neće opstati“, zaključio je Puškarić.