Mirjana Čagal, potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet i Bernard Gršić,državni tajnik u Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva; Izvor: HGK

Svaki milijun eura uloženih u energetsku obnovu stvara 29 radnih mjesta

Objavljeno: 08. 03. 2024.

Obiteljske kuće čine 65 posto stambenog fonda u Hrvatskoj, koji je odgovoran za 40posto ukupne potrošnje energije na nacionalnoj razini. Najviše obiteljskih kuća u Hrvatskoj je izgrađeno prije 1987. godine. Nemaju gotovo nikakvu ili samo minimalnu toplinsku izolaciju. Takve kuće troše 70 posto energije za grijanje, hlađenje i pripremu potrošnje tople vode. Povećanjem energetske učinkovitosti obiteljskih kuća postižu se značajne financijske uštede.

"Sufinanciranje energetske obnove obiteljskih kuća 2024. godine, za koju je planirani budžet od 120 milijuna eura, je i prilika i izazov. Izvedba takve operacije zahtijevala bi značajne resurse, uključujući radnu snagu i stručno znanje kako u području graditeljstva tako i u industriji građevinskog materijala", poručila je potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj na današnjoj konferenciji Obnovljene kuće – više štede više vrijede, u organizaciji Večernjeg lista, u suradnji s Ministarstvom prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja te Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Ulaganja u obnovu predstavljaju dodatnu potražnju te priliku za domaće proizvođače koji proizvode dobra i usluge namijenjene energetskoj obnovi za povećanje ekonomske aktivnosti.

"Tu svakako mislimo na građevinske tvrtke, projektante i nadzore. Pozitivan učinak treba očekivati i za poduzeća koja se bave proizvodnjom dobara i usluga koje građevinarstvo koristi poput građevinskog materijala, transporta, obrtničkih usluga i slično", ističe Čagalj.

Svaki milijun eura uloženih u energetsku obnovu stvara18 novih radnih mjesta u EU. U Hrvatskoj taj je broj 29, što ukazuje na snažan utjecaj na hrvatsko gospodarstvo.

IMG-20240308-WA0009.jpg

Izvor: HGK

 

Prema podacima iz Dugoročne strategije obnove nacionalnog fonda zgrada RH do 2050. godine, zbog investicija u obnovu zgrada očekuje se da projicirani porast bruto dodane vrijednosti građevinarstva čini čak 34 posto i 42 posto ukupnog porasta bruto dodane vrijednosti u prvom (2021.-2030.), odnosno drugom, analiziranom razdoblju (2031.-2050.).

Uz energetsku obnovu podiže se i kvaliteta života građana, a štednja energije pridonosi energetskim i okolišnim ciljevima Hrvatske i EU-a. Zgrada gotovo nulte energije odnosno nZEB (nearly zero-energy building) je zgrada vrlo visokih energetskih svojstava.

konferencija.jpg

 Izvor: FZOEU

 

Koristi vrlo nisku količinu energije, koja se u značajnoj mjeri dobiva energijom iz obnovljivih izvora, uključujući onu koja se proizvodi na samoj zgradi ili u njezinoj blizini.

Cilj  EU je smanjenje emisije CO2 od čak 80-95 posto do 2050. godine prema dugoročnoj viziji za klimatski neutralnu Europu do 2050. godine, a gradnja zgrada gotovo nulte energije u velikoj mjeri tome doprinosi.