Objavljena studija o ranjivosti lokalnih samouprava na turističku aktivnost

Ekonomski institut Zagreb proveo je studiju "Ranjivost jedinica lokalne samouprave Republike Hrvatske na turističku aktivnost" koja otkriva zanimljive trendove vezane za izloženost hrvatskog gospodarstva i lokalnih jedinica turističkoj aktivnosti. Studija je provedena u sklopu Mastercardova projekta Uplift, koji je namijenjen razvoju poslovanja mikro, malih i srednjih poduzetnika s fokusom na turizam, uz podršku HGK.

Rezultati studije napravljene kao korak u poticanju održivog turizma i integraciji turizma u širi kontekst gospodarskog razvoja zemlje, predstavljeni su na panel-raspravi na kojoj su sudjelovali Maruška Vizek, pomoćnica ravnateljice Ekonomskog instituta iz Zagreba, Maja Brkljačić, voditeljica razvoja poslovanja u AlgebraLAB-u, Andreja Vukojević, direktorica Sektora za turizam Hrvatske gospodarske komore, Gea Kariž, direktorica marketinga u Mastercardu, te Slavko Štefičar, ravnatelj Uprave za održivi razvoj i konkurentnost turističke destinacije u Ministarstvu turizma i sporta.

Studija Ekonomskog instituta (.PDF, 4,7 MB), koju možete pronaći u pratećim dokumentima, čiji su potpuni rezultati i objašnjenja dostupni na Uplift.hr/Indeks, analizirala je stanje od 2012. do 2021. godine.

Neki od zanimljivih podataka studije pokazuju da usporedba vrijednosti indeksa sezonalnosti u 2021. u odnosu na 2012. sugerira da skraćivanje turističke sezone bilježe lokalne jedinice u dalmatinskom zaleđu koje su se turizmom intenzivnije počele baviti u zadnjih desetak godina, dok priobalne i otočne jedinice bilježe značajno produljenje turističke sezone.

Kada se promatra vrijednost indeksa ranjivosti na koncentraciju i sezonalnost hrvatskog turizma, on raste u većini lokalnih jedinica u analiziranom razdoblju. To se događa jer intenzivno raste potražnja za hrvatskim turističkim proizvodom pa se povećava koncentracija potražnje u velikom dijelu lokalnih jedinica. Najranijivije su lokalne jedinice Zadarske županije, zatim Splitsko-dalmatinske, Dubrovačko-neretvanske, Šibensko-kninske i Istarske županije.

Isto tako, studija pokazuje da se udio privatnog smještaja u ukupnom smještaju značajno povećao u velikoj većini lokalnih jedinica, dok se udio smještaja u hotelima, hostelima i kampovima smanjuje. Najnepovoljniju strukturu smještajnih kapaciteta bilježi Splitsko-dalmatinska županija koja ima 87,8 posto privatnih smještajnih kapaciteta, a najpovoljniju Grad Zagreb s 52,7 posto smještajnih kapaciteta u hotelima, hostelima i kampovima.

U odnosu na 2012. godinu, broj postelja po stanovniku se povećao za 38,3 posto, što je najveći porast koncentracije smještajnih kapaciteta među mediteranskim zemljama. Istovremeno, broj  turističkih noćenja  je u razdoblju od 2012. do 2019. povećan za  38,2 posto te je u 2019. godini dosegao 7,05 milijuna noćenja.

Upliftu se u drugoj sezoni kao partner projekta priključila Hrvatska gospodarska komora kao krovna kuća hrvatskog poduzetništva čije su članice upravo mali i srednji poduzetnici.

"Važno je da kao partner u ovom hvalevrijednom projektu zajednički podržavamo mikro, male i srednje poduzetnike u njihovom poslovanju, kako na nacionalnoj, tako i na međunarodnoj razini. Partnerstvo HGK u ovom projektu iskoristit ćemo i kao priliku da se osvrnemo na trenutačno stanje i izazove s kojima se ovaj segment poduzetništva suočava te da zajedničkim snagama osiguramo dodatna znanja za njihov daljnji rast i razvoj", poručila je Andreja Vukojević iz Hrvatske gospodarske komore.