Struka i institucije o razvoju hrvatskog energetskog sustava

Energetska sigurnost Hrvatske, dugoročni razvoj elektroenergetskog sustava te izbor ključnih izvora energije bili su u fokusu konferencije "Energetika 2026. – Hrvatska pred odlukama desetljeća", koju je 27. siječnja u Zagrebu organizirao Jutarnji list. Sudionici su raspravljali o posljedicama današnjih odluka na građane i gospodarstvo, uz naglasak na potrebu osiguranja stabilne, priuštive i održive opskrbe energijom.

Na konferenciji se raspravljalo i o novim tehnologijama, među kojima su baterijski sustavi pohrane i geotermalna energija. Voditeljica Odjela za energetiku, zaštitu okoliša i komunalno gospodarstvo HGK,  Tamara Kelava u ime Udruženja OIE HGK najavila je skoru objavu Position papera na temu primjene baterijskih pohrana u elektroenergetskom sustavu.

Tamara Kelava, voditeljica Odjela za energetiku, zaštitu okoliša i komunalno gospodarstvo HGK; Izvor: Goran Mehkek / CROPIX

"Position paperom apelirat ćemo na jasne, precizne i transparentne informacije o tehničkim pitanjima ključnima za širu primjenu baterija, uključujući postupke priključenja, naplatu mrežarine, moguće naknade za ograničavanje rada te druga regulatorna pitanja. Jednaka razina razvidnosti potrebna je i u postupcima izdavanja lokacijskih i građevinskih dozvola, bilo da se baterijska pohrana gradi uz postojeću elektranu ili kao samostalno postrojenje“, izjavila je Kelava

Dodala je da su za developere projekata baterije danas praktički nužnost kako bi projekti u izazovnim tržišnim uvjetima bili isplativi. Baterijske pohrane predstavljaju win-win rješenje – povećavaju vrijednost proizvodnje iz obnovljivih izvora energije i istodobno pružaju dodatne usluge elektroenergetskom sustavu. Govorila je i o aktivnostima Radne skupine za geotermalnu energiju, istaknuvši da su kroz Position paper objavljen 2024. godine i niz sastanaka s Ministarstvom gospodarstva identificirani ključni izazovi razvoja tog sektora.

Najveći problem je nepostojanje funkcionalnog financijskog modela za geotermalne elektrane. Unatoč velikom broju projekata u razvoju i snažnom interesu investitora, bez premijskog modela ili ugovora za razliku (CfD) projekti nisu bankabilni, a investicije se ne mogu realizirati.

Dodatni izazovi uključuju regulatornu neusklađenost, dugotrajne i složene administrativne postupke te zakonodavni okvir koji je još uvijek prvenstveno prilagođen ugljikovodicima, a ne geotermalnoj energiji. Upravo je zato pokrenuta izrada novog Zakona o istraživanju i eksploataciji energetskih georesursa, koji bi po prvi put sustavno obuhvatio geotermalne projekte, što je važan rezultat lobiranja HGK.

"Sektor se više ne nalazi u fazi ideja, već u fazi konkretnih projekata vrijednih više od dvije milijarde eura. Bez pravovremenog rješavanja financijskog okvira postoji realan rizik povlačenja investitora i propuštanja ciljeva iz Nacionalnog energetskog i klimatskog plana“, naglasila je Kelava.

Na istom panelu sudjelovali su Branimir Šteko (Končar), Tomaž Orešič (Resalta), Nenad Ukropina (ENNA Next), Ivan Paladina (Inicijativa za solarnu energiju Panonske Hrvatske), Željko Šmitran (NGEN) i Vladimir Sabo (E.ON Energy Infrastructure Solutions.

Tomaž Orešič, Željko Šmitran, Nenad Ukropina, Tamara Kelava, Branimir Šteko, Ivan Paladina i Vladimir Sabo; Izvor: HGK

Sve opcije dio su energetskih odluka

Kako je moto ovogodišnje konferencije „Hrvatska pred odlukama desetljeća“, ministar gospodarstva Ante Šušnjar u tom je kontekstu istaknuo da odluke koje se danas donose u energetici imaju dugoročne posljedice te da ih je potrebno pažljivo promišljati. Naglasio je kako energetska neovisnost podrazumijeva sigurnost opskrbe i priuštivost energije kao ključne preduvjete za stabilan gospodarski razvoj.

Osvrnuo se i na ranije donesene odluke u području energetike, navodeći da dio njih nije bio popraćen dovoljno temeljitim analizama. Kao primjer istaknuo je modele poticanja obnovljivih izvora energije, za koje je rekao da su u pojedinim slučajevima bili financijski neodrživi. Prema njegovim riječima, za poticanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora dosad je izdvojeno više od četiri milijarde eura, dok Hrvatska i dalje značajan dio energije uvozi.

Ante Šušnjar, ministar gospodarstva ; Izvor: Goran Mehkek / CROPIX

Šušnjar je naglasio da se ne protivi obnovljivim izvorima energije, ali da se u njihovu razvoju nedovoljno vodilo računa o mrežnoj infrastrukturi. Poručio je kako Hrvatska elektroprivreda mora ponovno biti ambicioznija i snažnije usmjerena na vlastitu proizvodnju električne energije, te je dodao je i da se naknada za poticanje obnovljivih izvora, koju plaćaju građani i industrija, neće povećavati, uz mogućnost da za industriju u budućnosti bude i niža.

Govoreći o naknadama za priključenje proizvodnih postrojenja, istaknuo je da bi one trebale iznositi nula eura, ocijenivši da nema smisla da investitori danas snose trošak prijenosne infrastrukture koja bi se, prema desetogodišnjem planu HOPS-a, gradila tek za deset do 15 godina.

Najavio je i hitne izmjene Zakona o tržištu električne energije kako bi se ubrzalo uklanjanje administrativnih prepreka između regulatora, operatora sustava i investitora.