Stručni skup u ŽK Split ''Oporaba biootpada u Splitsko-dalmatinskoj županiji''

Turizam je značajna gospodarska grana u Splitsko-dalmatinskoj županiji koja bilježi stalan rast, a čine ga subjekti različitih djelatnosti od smještaja do pripreme i usluživanja hrane. Rast turističke djelatnosti znači i rast nastajanja otpada, naročito biootpada stoga je cilj ovog skupa bilo okupiti sve dionike nužne za uspostavu kružnog gospodarstva.

"Spoj inicijativa gospodarstvenika koje su došle kroz rad strukovnih grupa i HGK kao krovne kuće hrvatskog gospodarstva koja se zalaže za povezivanje svih u lancu vrijednosti kako bismo zatvorili zeleni krug rezultiralo je današnjim stručnim skupom koji je okupio više od sto sudionika",  rekao je Joze Tomaš, predsjednik HGK Županijske komore Split.

 Joze Tomaš, predsjednik HGK Županijske komore Split; Izvor: HGK

"Ovaj skup organiziramo na inicijativu Strukovne grupe za zaštitu okoliša u gospodarstvu ŽK Split i u suradnji s njenom članicom, tvrtkom Čistoća, Split upravo s ciljem educiranja i informiranja svih dionika sustava gospodarenja biotpadom u Splitsko-dalmatinskoj županiji",  rekla je Merica Pletikosić, predsjednica Strukovne grupe.

Skup je pozdravio i gradonačelnik Grada Splita, Ivica Puljak te se osvrnuo na gradske projekte vezane za gospodarenje otpadom.

 Izvor: HGK

Ivica Karoglan je u uvodnom dijelu prezntirao tokove i mogućnosti oporave biootpada i predstavio infrastrukturu za biootpad u gradu Splitu.

"Grad Split godišnje odloži 63.172,322 tona miješang komunalnog otpada na sanitarno odlagalište Karepovac od čega pravne osobe odlože cca 8.500 tona. Od ukupne količine otpada koja je odložena na Karepovac pretpostavlja se da je cca 30 posto biootpada odnosno cca 32.200 tona", rekao je Karoglan.

Za postizanje zadanih ciljeva, a u ostvarenju želje za produženjem sanitarnog odlagališta Karepovac, nužno je miješani komunalni otpad obraditi tj. šredirati putem roto sita. Obradom bi dobili tri frakcije od kojih 30 posto čini biološki otpad.

"Dobiveni biološki otpad frakcije od 0-20 mm bi se obradio putem biostabilizacije ili bioplinskog postrojenja. Ostale frakcije tzv. RDF bi se oporabili u energani, a ostatni dio tj. frakcije ključnog broja 19 bi deponirali na Karepovcu. Vjerujem, da bi na taj način, od ukupne količine odložili maksimalno 50 posto",  naglasio je Karoglan.

U panel raspravi, koju je moderirao novinar Saša Ljubičić, sudjelovali su Maja Feketić, načelnica Sektora za EU fondove, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost,  viši savjetnik za zaštitu okoliša i prirode, Splitsko-dalmatinska županija Mladen Perišić, viši savjetnik za upravljanje projektima, Grad Split Hrvoje Akrap, direktor tvrtke Čistoća Split, Ivica Karoglan i direktor tvrtke Brbljiva brokula Danijell Nikolla.

Panelisti su se, svaki iz svog kuta i područja djelovanja, osvrnuli na do sada učinjeno po pitanju gospodarenja biootpadom, na izazove i prilike te korake koje treba poduzeti kako bi sustav gospodarenja biotpadom što kvalitetnije funkcionirao. Zanimljivo je bilo upoznati se i s regulativom na ovom području kao i primjerima iz prakse.

U aktivnoj raspravi u kojoj su uz paneliste sudjelovali brojni nazočni predstavnici jedinica lokalne samouprave, pročelnici nadležni za komunalne poslove, predstavnici županijskih komunalnih tvrtki ali i velik broj ostalih zainteresirani za tematiku. Raspravljalo se o načinima kako se nositi s povećanim količinama biootpada, kako ga sakupiti, obraditi i ponovo upotrijebiti. Svi su se složili da je potrebno smanjiti količinu nastanka biootpada na samom mjestu nastanka, povećati stupanj odvojenosti i reciklažu, izgradnja infrastrukture i sustava odnosno u konačnici uspostavljanje kružnog gospodarstva od zbrinjavanja do oporabe.