Nacrt strategije zainteresiranima predstavio je Vlado Jelavić iz Ekonerga
Izvor: HGK

Predstavljen nacrt prijedloga Strategije niskougljičnog razvoja RH


Objavljeno: 14. 07. 2017. , Ažurirano: 14. 07. 2017.


Strategija predviđa mogućnost otvaranja i do 80.000 novih radnih mjesta

Javno predstavljanje i stručna rasprava o nacrtu prijedloga Strategije niskougljičnog razvoja RH za razdoblje do 2030. s pogledom na 2050., u organizaciji HGK i Ministarstva zaštite okoliša i energetike održano je 14. srpnja u Vijećnici HGK.

"Strategijom niskougljičnog razvoja određuje se put Hrvatske za tranziciju prema održivom konkurentnom gospodarstvu u kojem se gospodarski rast ostvaruje uz male emisije stakleničkih plinova", istaknuo je potpredsjednik HGK za industriju i IT, energetiku i zaštitu okoliša Tomislav Radoš dodajući da je proces te tranzicije kontinuiran i dugotrajan, zahvaća cijelo društvo i gospodarstvo, ali to je i prilika za gospodarski rast i razvoj i otvaranje novih i do 80.000 radnih mjesta do 2030. godine te kreiranje rada i novih proizvoda. "Potrebni su jači i odlučni strateški dokumenti i smjernice koje će omogućiti rast hrvatskoga gospodarstva uz manju potrošnju energije", kazao je Radoš.

TomislavRados_800x450.jpg

Potpredsjednik HGK za industriju i IT, energetiku i zaštitu okoliša Tomislav Radoš; Izvor: HGK.

"Pariškim sporazumom i Hrvatska se obvezala dati svoj doprinos i provoditi mjere u okviru obveza EU te je prihvatila da članice zajedno smanje emisiju CO2 za najmanje 40 posto do 2030. u odnosu na razinu iz 1990. godine", rekao je državni tajnik Ministarstva zaštite okoliša i energetike Mario Šiljeg dodajući kako se te obveze država mogu gledati i u kontekstu novih prilika za gospodarstvo. "Investicije u energetski razvoj mogu potaknuti gospodarski oporavak i rast uz mogućnost otvaranja novih radnih mjesta, rasta i razvoja novih industrija te usvajanja novih znanja i praksi," istaknuo je Šiljeg dodajući kako će Hrvatska kroz EU politike dati i svoj doprinos u postizanju energetske učinkovitosti EU do najmanje 30 posto i porastu udjela OIE na 27 posto.

"Ova Strategija zahtjeva horizontalnu suradnju među sektorima te jaču suradnju među ministarstvima. Strategija mora biti primjenjiva u svim slojevima društva, a usluge i servisi trebaju biti pristupačni svima. Potrebno je voditi brigu da je prihvatljiva i za javni i privatni sektor", istaknuo je zastupnik u Europskom parlamentu Davor Škrlec.

Predstavljajući nacrt prijedloga Strategije voditelj projekta njene izrade iz Ekonerga Vladimir Jelavić kazao je kako se provedba ove Strategije proteže kroz brojne sektore gospodarstva i djelatnosti, ponajprije energetiku, industriju, poljoprivredu i šumarstvo te gospodarenje otpadom. "Moramo težiti ambicioznijem smanjenju emisije stakleničkih plinova, a temeljni je cilj da se niskougljični razvoj odvija između dva niskougljična scenarija, NU1 – scenarija postupne tranzicije te NU2 - scenarija snažne tranzicije", rekao je Jelavić te dodao kako bi putanjom između NU1 i NU2 Hrvatska do 2030. godine smanjila štetne emisije stakleničkih plinova u odnosu na 1990. godinu između 38 i 44 posto. Scenarij NUR-a do 2030. godine predviđa 20-postotno smanjenje emisije štetnih plinova, dok NU1 - 33 posto, a NU2 - 77 posto.

Opći ciljevi Niskougljične stretegije su, među ostalim, postizanje održivog razvoja temeljenog na znanju i konkurentnom gospodarstvu, povećanje sigurnosti opskrbe energijom, održivost energetske opskrbe, povećanje dostupnosti energije kao i smanjenje energetske ovisnosti, a jedan od glavnih ciljeva je smanjenje onečišćenja zraka.

"Primjena Strategije prilika je za gospodarstvo, predviđeno je otvaranje od 50.000 do 80.000 novih zelenih radnih mjesta do 2030. godine u Hrvatskoj, a za prelazak na niskougljično gospodarstvo do 2030., bit će potrebno od 150 do 300 milijuna eura godišnje", kazao je Jelavić te dodao kako je potrebno osigurati i instrumente za održavanje stabilnog financiranja, a Strategija utvrđuje potrebu ojačavanja svih sektora u planiranju, provođenju te izvještavanju, ojačavanju međusektorske suradnje, primjena načela fleksibilnosti, snažniju harmonizaciju itd.

"Očekujemo da će Strategija zaživjeti te se i provoditi, a potreban je stabilan i poticajni regulatorni okvir. Potrebno je voditi računa o tome da se što više koristi hrvatski proizvod", istaknuo je predsjednik Udruženja energetike HGK Robert Krklec. "Kod obnovljivih izvora energije brojke su ambiciozne, ali i ostvarive. Strategija je pozitivan signal, ali moraju je pratiti provedbeni akti te povjerenje investitora u ovom području", rekao je Bojan Reščec, voditelj Grupacije za energiju malih vodotoka Zajednice obnovljivih izvora energije HGK. "Ciljeve iz strategije potrebno je moći i dosegnuti, stoga je potrebno donijeti niz propisa, a Strategiju povezati i sa drugim strateškim dokumentima industrije, prometa, energetike", rekao je Emanuel Kovačić, direktor Sektora za odnose s vanjskim subjektima INA-e. "Za Končar-elektroindustriju Strategija je šansa u brojnim segmentima, područja hidroelektrana, energije vjetra, sunca, upravljanja sustavom električne mreže itd., a koliko ćemo to iskoristiti ovisit će o našoj sposobnosti i o tome kako će se strategija implementirati. Kriteriji za potpore moraju biti u funkciji razvoja društva", kazao je Ivo Čović iz Končar Elektroindustrije.