Strana ulaganja zaobilaze proizvodnju i kontinent
Luka Burilović, predsjednik HGK
Izvor: HGK
Strana ulaganja zaobilaze proizvodnju i kontinent
Objavljeno: 15. 06. 2020. , Ažurirano: 15. 06. 2020.
Luka Burilović, predsjednik HGK
Izvor: HGK
Hrvatske županije su od 1993. do 2019. godine privukle 31,8 milijardi eura izravnih stranih ulaganja, a u tom iznosu daleko prednjači Grad Zagreb s preko 19 milijardi.
"U zadnje četiri godine bilježimo solidan rast stranih investicija po županijama, od 370 milijuna eura u 2016. do 1,2 milijarde u 2019., ali još uvijek smo daleko od pretkriznih godina i iznosa od 3,6 milijardi eura iz 2008. Nikako ne možemo biti zadovoljni strukturom stranih ulaganja jer su nedovoljno usmjerene na proizvodnju i greenfield projekte, a također zabrinjava i njihova neravnomjerna raspodjela. Naime, većina stranog kapitala dolazi u Zagreb i naše razvijenije obalne županije, dok su ostali dijelovi zemlje praktički potpuno nezanimljivi međunarodnim investitorima", istaknuo je predsjednik HGK Luka Burilović.
Iza Zagreba, ulagačima je najprivlačnije Istarska županija koja je od 1993. do danas primila 2,3 milijarde stranih ulaganja, zatim Splitsko-dalmatinska (2,2 milijarde), Primorsko-goranska (2 milijarde) i Zagrebačka županija (1,8 milijardi eura).
Strani kapital u potpunosti je zapostavio kontinentalni dio zemlje, tako je daleko najmanje investicija otišlo u Virovitičko-podravsku županiju, tek 19 milijuna eura, a slijede Požeško-slavonska s 50,7 milijuna, Sisačko-moslavačka s 52,3 milijuna te Bjelovarsko-bilogorska s 90 milijuna eura.
Od '93. do danas u Hrvatsku je najviše uložila Austrija (4,5 milijardi eura), zatim Nizozemska (4,1 milijarda), Njemačka (3,34 milijarde) i Italija (3,3 milijarde).
Uvjerljivo najviše direktnih stranih investicija otišlo je u financijski sektor (preko 7 milijardi eura), zatim u trgovinu (gotovo 3 milijarde eura u trgovinu na veliku i gotovo 2 milijarde u trgovinu na malo), a međunarodnim ulagačima zanimljivi su i sektori poslovanja nekretninama (2,2 milijarde eura uloženo u poslovanje s nekretninama i još 2,1 milijarda kroz vlasnička ulaganja u nekretnine) te telekomunikacije (2 milijarde eura).
Radnu knjigu s podacima o izravnim ulaganjima po županijama (.xlsx, 60 kB) možete skinuti u pratećim dokumentima na ovoj stranici.