Stanogradnja dominatna aktivnost u hrvatskoj građevini

Građevinski sektor u Njemačkoj bilježi tako stvarni pad prihoda od 5,2 posto u 2023. godini. Problemi u građevinskom sektoru vezani za novogradnju stanova vjerojatno će i u 2024. godini samo djelomično biti nadoknađeni sanacijskim mjerama. One se uglavnom odnose na aktivnosti koje se ne izvode u okviru građevinskog sektora. Situacija glede infrastrukturnih projekata znatno je povoljnija. Tu su narudžbe zabilježile nominalan porast od 26,1 posto u 2023. godini, a stvarni porast bi mogao biti gotovo 20 posto. Međutim, samo će dio velikih projekata biti produktivan u 2024. godini jer se faza izgradnje proteže kroz nekoliko godina.

Konstantan rast već treću godinu zaredom bilježi građevinski sektor u Italiji. U 2023. godini zabilježeno je povećanje od 5 posto u godišnjoj proizvodnji. U samo tri godine, investicije u sektoru dosegle su oko 75 milijardi.

"Pozitivan utjecaj poreznih olakšica namijenjenih obnovi postojeće nekretnine i dalje je očit. Tijekom 2023. godine, građevinski bonusi generirali su radove u vrijednosti preko 80 milijardi eura, od kojih se 44 milijarde pripisuju Super-bonusu. Super-bonus je porezna pogodnost dostupna onima koji su voljni izvršiti poboljšanja na nekretnini te se kvalificiraju kao energetska obnova koja uključuje i seizmičko poboljšanje",  naglasila je potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj.

Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet ; Izvor: HGK

Prema izvještajima s kraja prošle godine, u 2022. godini građevinska aktivnost u Francuskoj porasla je za 1,7 posto, dok je 2023. godina označila "ulazak u krizu" za građevinski sektor s padom aktivnosti od 0,6 posto. Zabilježen rast je u obnovi i održavanju od 2,6 posto, potaknut energetskom obnovom. Poslovi energetske obnove još su dinamičniji, s povećanjem  volumena od 3 posto.

Cijena gradnje u Hrvatskoj narasla je preko 40 posto od pandemija naovamo. Taj rast cijena gradnje negativno utječe na isplativost investicija. Uz rast cijena gradnje, znatno povećanje referentnih kamatnih stopa u proteklih 18 mjeseci bitno utječe na isplativost novih poslovnih ulaganja.

Aktivnost u niskogradnji najvećim je dijelom vezana uz projekte financirane iz fondova EU (npr. ulaganja u željezničku infrastrukturu), dok je stanogradnja dominantna aktivnost u građevinskom sektoru u Hrvatskoj.

Rezultati turističkih sezona i porezna politika prema nekretninama ostat će važni faktori potražnje za nekretninama unatoč znatno višim kamatnim stopama i anemičnom gospodarskom rastu u eurozoni.

U kontekstu najavljene demografske politike i pokušaja da se potakne povratak iseljenih, pitanje priuštivosti nekretnina može postati važno pitanje, što bi moglo potaknuti promjene u poreznom tretmanu nekretnina. Veće oporezivanje nekretnina bi povećalo cijenu držanja što bi, osim veće aktivnosti na tržištu (kupnja/prodaja i veće dinamičnosti cijena), potaknulo ulaganja u održavanje nekretnina i time građevinski sektor nakon što obnova od potresa završi i nakon što se smanji obujam ulaganja u infrastrukturu.

Situacija u EU je drugačija utoliko što je evidentan pad aktivnosti u građevinskome sektoru i sektoru nekretnina nakon naglog povećanja referentnih kamatnih stopa od strane Europske središnje banke proteklih 18 mjeseci. Vidljiva je korekcija cijena nekretnina.