Stambena politika: Utjecaj troškova gradnje na stanogradnju

Primarni cilj izrade Stambene politike RH je omogućiti priuštivo stanovanje za sve građane. Cijene stanova na tržištu su previsoke i nedostižne uz prosječne plaće. Jedna od komponenti povećanja priuštivosti stanovanja je trošak gradnje koji uključuje: zemljište, izvođenje radova i dobit izvođača te ostale troškove. Danas je u HGK održan okrugli stol „Kako smanjiti troškove u stanogradnji?“, čiji je cilj bio utvrditi je li moguće i u kojoj mjeri smanjiti troškove u stanogradnji u kontekstu izrade Stambene politike RH. Okrugli stol bio je namijenjen projektantima i izvođačima radova.

Katarina Sikavica, direktorica Sektora za graditeljstvo ; Izvor: HGK

Direktorica Sektora za graditeljstvo Katarina Sikavica predstavila je ključne teme okruglog stola te pozvala sve prisutne na konstruktivnu diskusiju. "Cilj nam je danas ustvrditi na kojim točkama je moguća racionalizacija, je li to kod projekata, odabira montažne ili polumontažne gradnje ili pak u kontekstu smanjenja lokalnih nameta",  rekla je Sikavica.

Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine; Izvor: HGK

Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, govorio je o procesu izrade Stambene politike RH. "Kvaliteta stanovanja sastoji se jednako od kvalitete urbanizma i gradnje kao i odnosa u zajednici. Stanogradnja utječe na gospodarstvo cijele države",  rekao je Uhlir, te je istaknuo da u stambenoj politici treba imati na umu i strane radnike, studente i kratkoročni (turistički) najam.

Državni tajnik je predstavio tri elementa priuštivog stanovanja: uključivost (svi si mogu priuštiti stanovanje), učinkovitost (naš građevinski sektor to može realizirati) i održivost (utjecaj na okoliš). "Stanovanje je osnovna ljudska potreba, a time u prvi plan dolaze kvaliteta i priuštivost", poručio je Uhlir.

Uz temu izrade Stambene politike RH, bilo je riječi i o stanju i trendovima cijena građevinskog materijala, kao i o racionalnom projektiranju zgrada te troškovima gradnje.

Izvor: HGK

Sunčica Radja iz Sektora za graditeljstvo HGK prezentirala je aktualno stanje i trendove po pitanju cijena građevinskog materijala. Zbog iznimnog rasta cijena građevinskih materijala nakon pandemije i globalnih poremećaja nakon rata u Ukrajini HGK je razvila uslugu Indeksa cijena građevinskih materijala. Indeksi omogućavaju naručiteljima provedbu postupaka priznanja razlike u cijeni i nastavak provedbe projekata.  Komora trenutno raspolaže s podacima za oko 130 proizvoda.

Branimir Rajčić s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu govorio je o racionalnom projektiranju zgrada, koje greške je moguće izbjeći.

"Građevine danas sve više koštaju s obzirom na cijene materijala, sigurnosni standard i standard stanovanja. Imamo nešto kvalitetno i dugotrajno, ali fiksno i skupo, dok se prakse stanovanja i trendovi mijenjanju. Primjer je pandemija koja je promijenila prostore stanovanja i rada", pojasnio je Rajčić.

Na predavanju o troškovima gradnje i racionalizaciji Tomislav Kamenski iz tvrtke Kamgrad rekao je da najveći postotak nose građevinski radovi pa instalacije i obrtnički radovi te na kraju okoliš. "Smanjenje troškova gradnje ne treba očekivati u skorijem periodu. Na trošak izgradnje najviše utječu trošak rada i materijala", rekao je Kamenski.

 Izvor: HGK

U panel raspravi sudjelovali su državni tajnik u MPGI Željko Uhlir,  Branimir Rajčić s Arhitektonskog fakulteta, Ivan Markić iz tvrtke Prona-grad i Tomislav Kamenski iz tvrtke Kamgrad.

Markić je istaknuo da rast cijena gradnje nije samo do povećanja troškova materijala i rada. Tu su i zahtjevniji propisi za konstrukcije. U njima su poprilično strogi uvjeti za potres i minimalne armature. Također imamo Tehnički propis o racionalnoj upotrebi energije gdje se propisuje upotreba debelih toplinskih izolacija i obnovljivih izvora energije, što također uzrokuje skupu gradnju.

"Tu je moguća racionalizacija. Stručnjaci koji pišu propise i norme ne vode brigu o cjenovnom učinku. Stručnjaci se vode maksimalnom sigurnosti ili maksimalnom uštedom energije. No, ne vodi se računa o ravnoteži svega toga u konačnici",  rekao je Markić.