Stambena politika ključan novi faktor razvoja za građevinu

Trenutni pokretači rasta i razvoja u građevini su ulaganja u infrastrukturu i obnova od potresa. Što sada možemo napraviti kako bismo se pobrinuli da što više faktora budućeg rasta bude pod našom kontrolom, bila je tema uvodnog izlaganja potpredsjednice HGK za graditeljstvo i promet Mirjane Čagalj na 18. Danima Hrvatske komore inženjera građevinarstva, koji se od 13. do 15. lipnja održavaju u Opatiji. Radi se o tradicionalnom skupu trajnog stručnog usavršavanja, uz seminare i okrugle stolove za gotovo sve specijalističke grane građevinarstva, regulativu i upravljanje projektima.

"Jednom kad se obnova završi i kad se smanji obujam ulaganja u infrastrukturu, to je pitanje stambene politike, pitanje priuštivosti nekretnina i s time povezane demografske politike. Pokušaj povratka iseljenih kroz stambenu politiku mogao bi potaknuti promjene u poreznom tretmanu nekretnina. Što to znači za građevinu? Znači da bi veće oporezivanje nekretnina povećalu cijenu držanja. Uz veću aktivnost na tržištu nekretnina, to bi rezultiralo i povećanim ulaganjima u održavanje nekretnina i građevinski sektor općenito", poručila je Čagalj.

Istaknula je da smatra da se u narednom razdoblju građevinari kao struka trebaju intenzivnije uključiti u proces planiranja i realizacije stambene politike, i kao faktora rasta naše struke, i kao faktora koji će našu struku učiniti važnim dijelom blagostanja i svakodnevice naših građana.

Izvor: HGK

Potpredsjednica HGK drugoga dana skupa održat će i prezentaciju analize stanja i perspektive građevinskog sektora u zemljama EU, uz procjenu očekivanja građevinskog sektora u RH u narednom razdoblju.

Cijena gradnje u Hrvatskoj narasla je preko 40 posto od pandemija naovamo. Taj rast cijena gradnje negativno utječe na isplativost investicija. Uz rast cijena gradnje, znatno povećanje referentnih kamatnih stopa u proteklih 18 mjeseci bitno utječe na isplativost novih poslovnih ulaganja.

Aktivnost u niskogradnji najvećim je dijelom vezana uz projekte financirane iz fondova EU (npr. ulaganja u željezničku infrastrukturu), dok je stanogradnja dominantna aktivnost u građevinskom sektoru u Hrvatskoj.