Sporazum EU – MERCOSUR trebao bi diversificirati globalne trgovinske tokove

Sporazum između EU-a i zemalja MERCOSURA potpisan je 9. siječnja 2026. nakon 26 godina pregovora. Europski parlament 21. siječnja 2026. zatražio je mišljenje Suda EU-a o tome je li sporazum o slobodnoj trgovini s južnoameričkim blokom MERCOSUR kompatibilan s europskim ugovorima, što je odgodilo ratifikaciju sporazuma i njegovu primjenu.

"Trgovinski sporazum EU-a sa zemljama MERCOSURA od velikog je značaja za globalne trgovinske politike EU i konkretno trgovinske odnose sa zemljama MEROCOSURA. U okolnostima sve većih geopolitičkih nestabilnosti ovakvi trgovinski sporazumi nude platformu za rješavanje zajedničkih globalnih izazova, uključujući modernizaciju globalnog trgovinskog sustava. Stupanjem na snagu ovog sporazuma poduzeća iz EU-a imala bi niže carine i niže troškove, što bi trebalo pridonijeti gospodarskom rastu i otvaranju novih radnih mjesta",  pojašnjava Silva Stipić Kobali, direktorica Centra za internacionalizaciju poslovanja HGK.

Silva Stipić Kobali, direktorica Centra za internacionalizaciju poslovanja HGK; Izvor: HGK

Neke od ključnih odredbi ovog sporazuma su ukidanje ili značajno smanjenje carina te pojednostavljenje carinskih procedura. Važno je napomenuti da se uvode kvote za proizvode poput govedine, peradi, šećera, riže, meda i etanola. Cilj sporazuma je osiguranje opskrbnih lanaca, posebno za sirovine i energente, i povećanje konkurentnosti EU poduzeća.

"Možemo očekivati produbljenje trgovinskih odnosa zemalja članica EU s MERCOSUROM, što, pogotovo u kontekstu očekivanog rasta izvoza iz Njemačke i Italije u ove zemlje, otvara prostor i za porast posrednog izvoza hrvatskih poduzeća uključenih u lance opskrbe njemačkih i talijanskih izvoznika", naglasio je Goran Šaravanja, glavni ekonomist HGK.

Goran Šaravanja, glavni ekonomist HGK ; Izvor: HGK

Trgovinska suradnja između Hrvatske i zemalja MERCOSURA je relativno skromna u usporedbi s drugim državama, prije svega europskim. U 2024. godini RH je sa zemljama MERCOSURA (Argentina, Brazil, Paragvaj i Urugvaj) ostvarila ukupnu robnu razmjenu od 44,5 milijuna USD, što je tek 0,06% ukupne hrvatske robne razmjene.

U zemlje MERCOSURA smo u 2024. izvezli roba u vrijednosti 11 milijuna USD, što je pad od 28,6% u odnosu na godinu ranije. Na tržište MERCOSURA najviše izvozimo farmaceutske proizvode, hranu za životinje i strojeve. Hrvatska je iz zemalja MERCOSURA u 2024. uvezla roba u vrijednosti od 33,5 mil. USD što je porast od 30,7 posto u usporedbi s 2023. Iz MERCOSURA uvozimo većinom prehrambene proizvode poput voća i orašastih plodova, ribe i raznih vrsta žitarica te duhanske proizvode.

Ako govorimo o razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koji su posebno u fokusu ovog sporazuma, EU je u 2024. sa zemljama MERCOSURA ostvarila deficit od 20,55 milijardi eura, s izvozom od 3,35 milijarde eura i uvozom od 23,90 milijardi eura. Čak 41 posto uvoza u EU čini stočna hrana. Najznačajniji proizvodi u uvozu iz zemalja MERCOSURA u EU su uljane pogače, soja, kava, čaj, goveđe meso i voćni sokovi, a u izvozu iz EU u zemlje MERCOSURA su maslinovo ulje, jaka alkoholna pića, prerađevine povrća, vino, ocat.

Uvoz 2024. iz zemalja MERCOSURA čini tek 0,34 posto vrijednosti (21,12 milijuna eura) ukupnog hrvatskog uvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda i to najviše ribe, ekstrakta kave i duhana. Brazil se nalazi na 32. mjestu po vrijednosti uvoza, Argentina na 34., Paragvaj na 74. i Urugvaj na 98. Hrvatski izvoz u zemlje MERCOSURA čini samo 0,07 posto vrijednosti (2,66 milijuna eura) ukupnog izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.

Isti trendovi nastavili su se i u 2025. godini. Podaci za 10 mjeseci govore o udjelu vrijednosti hrvatskog izvoza u zemlje MERCOSURA od samo 0,04 posto i uvoza od samo 0,3 posto u odnosu na ukupan uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.

Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam ; Izvor: HGK

"Teško je prognozirati koliko će nove kvote i sniženja carina, prvenstveno na uvoz goveđeg i mesa peradi, šećera, etanola, meda, uz aktualni već liberalizirani uvoz soje i stočne hrane, utjecati na EU tržište, a time i posredno na hrvatsko tržište i domaću poljoprivrednu proizvodnju i preradu. Iako dijelimo zabrinutost EU poljoprivrednika koji su u odnosu na proizvođače iz MERCOSURA suočeni s puno višim troškovima proizvodnje povezanim s primjenom standarda sigurnosti hrane, dobrobiti životinja, zelene tranzicije i radne snage, očekujemo da u slučaju eskalacije uvoza EU iskoristi sve predviđene mehanizme i zaštiti EU proizvođače. Trgovinski sporazum EU-a i MERCOSURA predstavlja priliku i za veći izvoz i vjerujemo da će određene grane profitirati, međutim s obzirom  na mali volumen i strukturu trgovanja te udaljenost MERCOSUR tržišta i logističkih troškova - benefiti za hrvatski izvoz prehrambenih proizvoda su upitni", poručio je Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam.

S obzirom na utvrđene kvote proizvoda sa sniženom carinom ili bez carine, na primjer goveđe meso na kvoti od 99.000 t s carinom 7,5 posto, što predstavlja 1,5 posto EU proizvodnje, ne očekuje se da će doći do posebnih promjena na jedinstvenom EU tržištu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.