Vrijeme održavanja: 03.07.2019.

U HGK u Splitu održan Okrugli stol o gospodarenju građevnim otpadom.

Kakvo je stanje sa zbrinjavanjem građevnog otpada u Hrvatskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji, koji su ključni problemi i izazovi, ali i prilike, moglo se čuti 3. srpnja u HGK u Splitu na Okruglom stolu o gospodarenju građevnim otpadom, koji je Komora organizirala u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i energetike.

''Ovaj smo Okrugli stol organizirali kako bismo informirali i educirali gospodarstvenike i sve zainteresirane o stanju gospodarenja građevnim otpadom u RH, kako bismo potaknuli dijalog i suradnju na unapređenju održivog sustava gospodarenja građevnim otpadom te promovirali odgovorno postupanje'', rekla je Ana Marija Puzić iz HGK – Županijske komore Split.

Uspostava cjelovitog sustava gospodarenja građevnim otpadom te njegovo snažnije usmjerenje na recikliranje i ponovno korištenje vrijednih sirovina predstavljaju veliki izazov u Hrvatskoj. Prioritet unapređenja ovog sustava jest uspostava reciklažnih dvorišta za građevni otpad. Do 2020. moramo postići oporabu građevnog otpada od 70%, što uključuje recikliranje i druge vrste uporabe otpada u korisne svrhe, a prema podatcima iz 2017. smo na 53%. Budući da je riječ o pitanju koje je u nadležnosti nekoliko različitih ministarstva, svi se trebamo povezati u jedan lanac kako bi cilj i ostvarili do sljedeće godine, moglo se čuti na skupu.

Pregled stanja u gospodarenju građevnim otpadom i zakonodavni okvir izložile su predstavnice Ministarstva zaštite okoliša i energetike Jasna Kufrin i Tončika Jarak. ''U Hrvatskoj se ukupno proizvede 5,3 milijuna tona otpada, od čega na sektor građevinarstva otpada 25%. Predviđena stopa rasta građevnog otpada je 1,5% godišnje do 2030. godine'', rekla je Kufrin.

Zbog sivoga tržišta podatci o otpadu su nepotpuni, no potencijal nastanka otpada moguće je utvrditi prema vrijednosti izvršenih radova. Tako je 2017. obrađeno 81% procijenjenoga nastalog otpada (gotovo milijun tona), a 19% nije evidentirano. Prema registru dozvola i potvrda za gospodarenje otpadom u Hrvatskoj 300 tvrtki ima dozvolu za gospodarenje, a 170 za postupak oporabe.

Prema poslovnim pokazateljima (broju aktivnih tvrtki i zaposlenih u građevinarstvu te broju građevnih dozvola), Splitsko-dalmatinska županija nalazi se na drugomu mjestu u Hrvatskoj, odmah nakon Grada Zagreba, ali loše stoji po pitanju prijave nastanka i obrade otpada.

U raspravi, koju je moderirala Dijana Varlec iz Sektora za energetiku i zaštitu okoliša HGK, uz predstavnice Ministarstva sudjelovali su Merica Pletikosić iz Cemex Hrvatske, Ante Aleksić iz Čistoće te Maja Premužak Draganja iz Pomgrad Inženjeringa.

Kao najveći problemi izdvojeni su nedostatak građevinskih deponija te nemogućnost razvrstavanja građevnog otpada na mjestu nastanka, a takav se nerazvrstan otpad ne može prihvatiti.

Merica Pletikosić podijelila je dobru vijest da tvrtka Cemex i Grad Kaštela, nakon dogovora koji traju već dulje, kreću u izgradnju prvoga reciklažnog dvorišta za građevni otpad u Splitsko-dalmatinskoj županiji unutar eksploatacijskog polja tvornice cementa u Kaštel Sućurcu. Svrha je dvorišta iskorištavanje vrijednih sastojaka inertnoga građevinskog otpada i otpada od rušenja te njihovo odlaganje, kao i zemlje iz građevinskih iskopa, radi sanacije kave. Reciklažno dvorište će moći prihvatiti do 100 tona građevnog otpada dnevno. Trenutno se čeka službena objava Prostornog i Generalnoga urbanističkog plana Grada Kaštela, u koji je ušla ova odredba, kako bi se pokrenuo cijeli postupak.

Panelisti su složni u zaključku da nas čeka još dosta posla do dobro postavljenog sustava gospodarenja građevnim otpadom. Zakonodavni okvir je dobar, ali treba raditi na primjeni, a budući da postoji zainteresiranost i spremnost na suradnju svih dionika kako bi se pitanje građevnog otpada kvalitetno riješilo potrebno je ubrzati procese i raditi na uspostavi reciklažnih građevinskih dvorišta.

 slika.jpg

Sudionici okruglog stola; Izvor: HGK