Izvor: Glas Slavonije
Autor: Andrea Ilakovac

Sortiranje i kvaliteta prikupljenog otpada ključni preduvjeti za kružno gospodarstvo


Objavljeno: 08. 09. 2022. , Ažurirano: 09. 09. 2022.


Postizanje ciljeva kružnog gospodarstva uvjetovano je međusobnom suradnjom svih uključenih u lanac vrijednosti. Jedan je to od zaključaka okruglog stola Implementacija kružnog gospodarstva u Osječko-baranjskoj županiji u organizaciji HGK koji je danas okupio lokalne tvrtke i relevantne institucije, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te Predstavništvo Europske komisije u RH, kako bi zajednički razmotrili potrebe industrije za korištenje otpada kao resursa, mogućnost nabave pojedinih vrsta otpada u RH te mogućnost njegovog recikliranja.

Danas na našim odlagalištima leži otpad koji se može reciklirati i za kojim postoji potražnja na tržištu, a istovremeno tvrtke su ga prisiljene uvoziti. To je problem i onih koji otpad stvaraju, onih koji ga mogu ponovno iskoristiti, kao i onih koji su dužni osigurati preduvjete da se to dogodi. Zbog pandemije i rata u Ukrajini, cijene sirovina su porasle kao nikad do sada, a dodatni problem stvara otežana nabava. Takva situacija dodatno motivira da maksimalno iskoristimo resurse koji leže u otpadu.

„Želimo promovirati najsvjetlije primjere tvrtki iz Osječko-baranjske županije, potaknuti i ostale na prijelaz poslovanja s linearnog na kružno gospodarstvo i u tome im pružiti potrebnu pomoć,“ rekla je direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK Marija Šćulac Domac.

Od predstavnika lokalnih tvrtki svoje su prakse i izazove izložili voditeljica zaštite okoliša u Saponiji Marijana Sabljić, članica Uprave DS Smith Belišće Croatia Ana Soldo, menadžerica u prodaji za Drava International Ivana Jelača i direktor komunalnog poduzeća Igor Pandžić, koji je istaknuo da je Grad Osijek prvi veliki grad u Hrvatskoj koji odvaja više od polovice otpada i da je edukacija svih, a prvenstveno građana, ključna.

U ime Grupacije za kružno gospodarstvo HGK sudjelovao je predsjednik Grupacije Anđelko Švaljek iz tvrtke Regeneracija, koji se i sam susreće sa sličnim poteškoćama u korištenju otpada kao resursa i kada govorimo o tekstilnom otpadu.

20220907_103400.jpg

Jelača je za Drava International najavila da je u tijeku priprema reciklaže tetrapaka od kojih će sirovina ići za građevinske ploče i proizvode od pulpe kao krajnje proizvode. Važna stavka im je i energetska neovisnost, poput proizvodnje struje i eliminacije plina kao energenta te solarne elektrane od 30 MW, od čega se 10MW pušta u pogon kroz mjesec dana. „Kad govorimo o problemima, smatramo da je sortiranje u komunalnim poduzećima ključni problem. Sirovinu treba sortirati kako bi imala svoju vrijednost u lancu,“ rekla je Jelača.

Soldo je predstavila model tvrtke DS Smith Belišće Croatia „Od kutije do kutije unutar 14 dana“, koji podrazumijeva da se iskorištene kartonske kutije prikupljaju u njihovim pogonima za recikliranje, prerađuju u novi papir i ponovo koriste u proizvodnji kartonskih kutija, unutar 14 dana.

„Glavni današnji problem je u kvaliteti prikupljenog materijala. Kvaliteta je zadovoljavajuća u velikim gospodarskim subjektima, gdje su ljudi zaduženi za odvajanje i sortiranje otpada, ali kada govorimo o sakupljanju od građana i kada se spremnici nalaze na javnim površinama, kvaliteta materijala, ovisi isključivo o svijesti pojedinca,“ istaknula je Soldo.

Na okruglom stolu je zaključeno i da je potrebna izrada Akcijskog plana za kružno gospodarstvo koji će definirati obveze u lancu vrijednosti potrebne za postizanje zadanog cilja, prvenstveno za plastiku. Važno je i pokretanje rasprave o mogućnostima uvođenja povratne naknade na ambalažu od deterdženata sa prikupljanjem kroz reciklažna dvorišta, osim opasne ambalaže, kao i uvođenje povratne naknade na ambalažu od stakla i otpadni tekstil.

„Pred tvrtkama se ove jeseni nalaze brojni izazovi – od rasta troškova energenata do inflatornih pritisaka i pripreme za uvođenje eura u poslovanje. Upravo je u tom zahtjevnom kontekstu važno graditi vlastitu konkurentnost i ne propustiti priliku za podizanjem poslovanja na novu, odgovorniju razinu koja je sastavni dio strateških planova Europske unije do 2030. godine,“ naglasila je Šćulac Domac.