Sektorski pregledi HGK – 16 ključnih industrija hrvatske ekonomije na jednom mjestu

Odjel za financijske institucije i makroekonomske analize u suradnji sa sektorskim ekspertima Hrvatske gospodarske komore predstavio je novu uslugu – Sektorske preglede HGK koji pružaju dubinski uvid u poslovanje 16 najvažnijih industrija hrvatske ekonomije. Pregled svakog pojedinog sektora na mrežnim stranicama Digitalne komore uključuje aktualnosti u sektoru, značaj i popis najvećih poduzeća te pregled ključnih financijskih i ekonomskih indikatora uz petogodišnje trendove razvoja. Izvještaji su dostupni u pdf formatu za što jednostavnije preuzimanje i daljnju analizu podataka i besplatni su za preuzimanje. Pregledi će se ažurirati godišnje, odmah nakon što FINA objavi financijske rezultate poslovanja poduzeća za prethodnu godinu.

Goran Šaravanja, glavni ekonomist HGK-a; Izvor: HGK

"Sektorskim pregledima proširujemo ponudu usluga na HGK Pulsu, bilu hrvatske ekonomije koji u digitalnom obliku sadrži tjedne preglede domaćih i međunarodnih ekonomskih trendova, komentar glavnog ekonomista HGK, a od jeseni i indekse razvijenosti hrvatskih županija. Sektorski pregledi kao i drugi moduli HGK Pulsa namijenjeni su donositeljima odluka, investitorima, analitičarima, sektorskim novinarima i drugim stručnjacima koji prate razvojne mogućnosti i trendove u domaćoj ekonomiji",  izjavio je glavni ekonomist HGK Goran Šaravanja.

Analizom podataka iz bilanci poduzetnika, izazovna 2022. godina bila je uglavnom godina rasta u svim analiziranim sektorima, no ne i uspješnosti poslovanja. Poslovni prihodi su, pod velikim utjecajem rasta cijena, porasli u svim sektorima, najviše u sektoru energetike (64%) i hotelijerstvu (43,3%), gdje je utjecaj cijena bio i najizraženiji. Ova se dva sektora izdvajaju i po najvećem rastu izvoza - u sektoru hotelijerstva prihodi na inozemnom tržištu su porasli za čak 129 posto zbog oporavka inozemnog turizma, a u sektoru energetike za 90 posto.

Međutim, jednako se nije kretala EBITDA marža koja je u većini sektora bila niža nego prethodne godine, a upravo je najveći pad vidljiv u sektoru energetike, zatim telekomunikacijama, kemijskoj te metalnoj industriji. S druge strane, kako se navodi u uvodniku Sektorskih pregleda, sektor hotelijerstva bio je među onima koji su ostvarili najveći rast EBITDA marže, poslije najuspješnije IT, drvne i prehrambene industrije.

Izvor: HGK

Prenapregnuto tržište rada manifestiralo se u svim sektorima kroz povećanje broja zaposlenih te rasta plaća. Rast zaposlenosti vidljiv je u svim sektorima osim u energetici, kemijskoj i tekstilnoj industriji, a najveći rast se i ovdje ističe u sektoru hotelijerstva (16,8%) te IT industriji (15,2%). Zanimljivo je da je sektor hotelijerstva, pod iznimno snažnim pritiskom nedostatka radne snage, imao i najveći relativni porast plaća – trošak rada je za poduzetnike iz ovoga sektora porastao za 23 posto samo u jednoj godini, a u posljednje dvije za čak 54 posto.

Izvor: HGK;

Šaravanja podsjeća i kako je financijski trošak prilagodbe na europsku zelenu tranziciju značajan za domaću industriju te donosioci odluka moraju voditi računa od tome da održivost treba slijediti i održivost poslovanja kako ne bi došlo do osipanja industrijske baze bez koje nemamo tehnološko uporište za zelenu tranziciju.

"Prvo izdanje Sektorskih pregleda HGK pruža dubinski pregled u trendove koji su obilježili prošlu i prvu polovicu ove godine, razdoblje u kojem smo profitirali ulaskom u euro zonu i Schengenski prostor uz podizanje kreditnog rejtinga na čistu investicijsku razinu, a izgubili nastavkom poremećaja u svjetskim opskrbnim lancima i bujanjem inflacije koja je nakon desetljeća političke i ekonomske stabilnosti, Europljane grubo podsjetila što znači živjeti i poslovati u uvjetima visoke inflacije i geopolitičkih neizvjesnosti", zaključuje Šaravanja.