Upllift- inspiracija

Turizam je u Hrvatskoj nepresušna tema. O njemu svi imaju mišljenje kao i savjete što bi moglo i trebalo drugačije. Pa ipak, turizam je glavna gospodarska grana Lijepe naše i od toga ne treba bježati. Od ove sezone svi smo puno očekivali i pokazalo se – potpuno opravdano. O situaciji u turizmu kao i njegovim raznim aspektima razgovarali smo s Andrejom Vukojević, direktoricom Sektora turizma u Hrvatskoj gospodarskoj komori. HGK je ujedno i partner projekta Uplift koji za cilj ima edukaciju mikro, malih i srednjih poduzetnika iz sektora turizma, ugostiteljstva i uslužnih djelatnosti.

Turistička sezona 2022. polako ide svom kraju pa se već mogu donositi i konkretniji zaključci iako je već tijekom srpnja i kolovoza bilo jasno da ćemo imati impresivne rezultate. Kako biste vi ocijenili sezonu, je li vas u iti jednom segmentu iznenadila – bilo pozitivno, bilo negativno?

Turistička sezona 2022. vrlo je uspješna ljetna sezona te smo i ove godine uvršteni u najpopularnije i najtraženije turističke destinacije na Mediteranu! Brojke nam govore sve, dosad je ostvareno 14,9 milijuna dolazaka i 85,9 milijuna noćenja, što je 91 odnosno 96 posto od ostvarenja iz rekordne 2019. godine. Fiskalizirani računi povezani s turizmom od 1. siječnja do 31. kolovoza iznosili su 168 milijardi kuna, što je 28,6 posto više nego 2019. godine, a samo u pružanju smještaja, pripremi i usluživanja hrane veći su za 28 milijardi kuna ili 37 posto. Uspoređujući brojke nemoguće je ne oteti se dojmu kako je turistička 2022. godina među najuspješnijim godinama hrvatskog turizma. Ovom prilikom čestitamo svim djelatnicima u turističkom sektoru!

Izvor: www.uplift.hr; Snimio: Niko Goga.

U ovo vrijeme inflacije koja galopirajući raste, koliko za financijske rezultate možemo zahvaliti upravo inflaciji, odnosno koliko su oni zbilja rezultat povećanog broja gostiju, a koliko njihove potrošnje?

Cijene su odnosu na 2019. uistinu porasle, za otprilike 30 posto, a broj turista i noćenja bit će malo ispod 2019. prema raspoloživim podacima. Ono što uvijek moramo imati na umu jest da u svakoj gospodarskoj djelatnosti možete dizati cijene, ali to ništa ne vrijedi ukoliko ne uspijete prodati robu ili uslugu. Drugim riječima: da, cijene su u hrvatskom turizmu porasle, ali su gosti te cijene prihvatili. To nam također govori da se turizam u Hrvatskoj razvija, da sve složenije zahtjeve i standarde gostiju može pratiti.

Uporno slušamo da mjerilo uspješnosti nisu gužve na autocesti, ali svejedno su nam gužve na cestama znak da je sezona dobra. Što su zapravo pokazatelji da je sezona dobra i uspješna?

HGK se svakako zalaže da se fokus stavi na financijske pokazatelje umjesto broja dolazaka i noćenja jer su našim članicama profitabilnost i financijska stabilnost pokazatelji uspješnosti. Sve više pažnje stavlja se na druge pokazatelje uspješnosti koji nisu vezani uz same financije već su nematerijalna vrijednost tvrtki, poput zadovoljstva gostiju, prepoznatljivost na tržištu, tj. brand awareness od strane gostiju i konkurenata, involvirani i zadovoljni zaposlenici, razvijanje novih proizvoda ili dolazak gostiju s novih tržišta. 

U današnje vrijeme digitalizacije i dostupnosti informacija, bitne su ocjene i komentari na online kanalima, društvenim mrežama jer istraživanja pokazuju da su ocjene i komentari pokretači želje za putovanjem te imaju snažan utjecaj tijekom planiranja i donošenja odluke o destinaciji, smještaju, aktivnostima i gastronomiji. HGK već 25 godina dodjeljuje priznanja najboljim gospodarskim subjektima u turističkom sektoru te u svim kategorijama veliki udio bodova čine upravo kvalitativni pokazatelji, poput ocjene usluge, osoblja, vrijednosti za novac platforme TrustYou u kategoriji hotela.

Pandemija je na velika vrata pogurala digitalizaciju u svim sektorima, a tako i u turizmu. Kako su je prihvatili turistički djelatnici, gdje ona dobro funkcionira, a gdje je prostor za napredak?

Turistički sektor je odlično prihvatio nove trendove digitalizacije, posebice aplikativna rješenja za poboljšanje odnosa s gostima i ukupnog doživljaja gosta u destinaciji. Govorimo o aplikacijama za rezerviranje, restorana, znamenitosti, transporta, izleta, kao i korištenje istih za ocjenjivanja ovih doživljaja. S obzirom na sve veće težište poslodavaca na zadovoljstvo svojih zaposlenika, razvijaju se i implementiraju aplikacije vezane za kadrove u obliku internih društvenih mreža i ostalih višejezičnih komunikacijskih kanala s obzirom na sve veći udio strane radne snage.

Tvrtke također razvijaju interne aplikacije (DTA – data transfer applications) za bržu i učinkovitiju komunikaciju među odjelima jer je zadovoljstvo gostiju prioritet.

Nedavno je objavljen nacrt Strategije održivog turizma do 2030. Kako gledate na nju? Kolika je uopće uloga države, a kolika svih turističkih djelatnika i poduzetnika kad je u pitanju održivost turizma?

Novom Strategijom razvoja održivog turizma do 2030. u Hrvatskoj se planira održiv turizam postaviti kao imperativ i cilj cijelog turističkog sektora, ista bi trebala biti usvojena do kraja ove godine. Tijekom izrade dokument se usklađivao s Nacionalnom razvojnom strategijom RH do 2030. te temeljnim dokumentima i politikama EU-a, uključujući i Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) što je vrlo važno naglasiti. Strategija ima četiri glavna cilja, od kojih je prvi razvoj cjelogodišnjeg turizma i njegovog regionalnog uravnoteženja što znači smanjenje velike sezonalnosti.

Drugi cilj je turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu, a treći cilj je konkurentniji i inovativan turizam s boljim rješenjima ljudskih potencijala i strukturom smještaja. Četvrti cilj je otporan turizam s učinkovitijim zakonodavnim i upravljačkim okvirom, uz unapređenje sustava turističkih zajednica i praćenja podataka sa turističkim satelitskim računom, uključivanjem u EU sustav podataka i drugo. Svi ciljevi iz strategije se međusobno isprepliću. Vizija razvoja održivog turizma podrazumijeva kvalitetu lokalnog stanovništva, uvažavanje kulturno-povijesne i prirodne baštine, kao i rješavanje nedostatka broja i kvalitetnih radnika u turizmu te smanjenje utjecaja klimatskih promjena na turizam i njegovog negativnog utjecaja na prostor i stanovanje.

Ovom Strategijom održiv turizam se planira postaviti kao cilj cijelog turističkog sektora kao što sam već na početku navela, tako da će najvažnija stvar biti implementacija i provedba svih mjera i aktivnosti.