U suradnji Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta i Hrvatske gospodarske komore – Sektora za industrijski razvoj i inovacijski sustav (SIRAZIS) kao partnerske institucije, SIRAZIS je zadužen za aktivnosti provedbe triju nacionalnih strategija:

Industrijska strategija

Vlada RH je na sjednici 11. rujna 2014. godine donijela Industrijsku strategiju Republike Hrvatske 2014. – 2020. Strategijom je definiran osnovni cilj hrvatske industrije za razdoblje 2014. – 2020., a on glasi: repozicioniranje identificiranih strateških djelatnosti na globalnom lancu vrijednosti prema razvoju aktivnosti koje stvaraju dodanu vrijednost. Uz osnovni, definirani su i drugi ciljevi, a to su:

  • rast obujma industrijske proizvodnje prema prosječnoj godišnjoj stopi od 2,85%,
  • rast broja novozaposlenih za 85.619 do kraja 2020. godine, od čega minimalno 30% visokoobrazovanih,
  • rast produktivnosti radne snage za 68,9% u razdoblju 2014. – 2020. i
  • povećanje izvoza u razdoblju 2014. – 2020. za 30% i promjena strukture izvoza u korist izvoza proizvoda visoke dodane vrijednosti.

 

Strategija poticanja inovacija

Na 200. sjednici Vlade Republike Hrvatske održanoj 17. prosinca 2014. godine donesena je Strategija poticanja inovacija Republike Hrvatske 2014. -2020. Strategijom se dugoročno usmjerava razvoj i sustavno poticanje inovacija kao temeljne vrijednosti uspješnosti gospodarstva, ali i društva u cjelini.

U izradu Strategije poticanja inovacija RH, krenulo se kako bi se izgradio učinkovit inovacijski sustav koji će usmjeriti hrvatsko gospodarstvo prema aktivnostima koje su utemeljene na znanju, ali i na povoljnom teritorijalnom položaju, resursima te tradiciji industrijske proizvodnje. U Strategiji su sposobnost za inovativnost i kreativnost prepoznate kao osnovni čimbenici pokretanja gospodarstva.

Cilj Strategije poticanja inovacija RH jest unaprjeđenje inovacijskog sustava te zakonodavnog i fiskalnog okvira. Nadalje, Strategijom će biti utvrđen način komunikacije i modeli suradnje između javnog, znanstveno-istraživačkog i poslovnog sektora radi razvoja novih proizvoda, usluga, poslovnih procesa i tehnologije, a i način primjene rezultata znanstveno-istraživačkog rada u gospodarstvu i društvu u cjelini.

 

Strategija pametne specijalizacije (S3)

Vlada Republike Hrvatske donijela je na sjednici održanoj 30. ožujka 2016. godine Odluku o donošenju Strategije pametne specijalizacije Republike Hrvatske za razdoblje od 2016. do 2020. godine i Akcijskog plana za provedbu Strategije pametne specijalizacije Republike Hrvatske za razdoblje od 2016. do 2017. godine koja je stupila na snagu danom donošenja.

Strategija je jedan od preduvjeta za povlačenje sredstava iz fondova EU, a sadrži ciljeve i prioritetne aktivnosti povezane s istraživanjem, razvojem i komercijalizacijom inovacija. Dokument je svojevrsni odgovor na dokument Europske komisije – Strategija Europa 2020 i ključan je preduvjet za korištenje sredstava iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova u sklopu Tematskog cilja 1: Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. -2020.

Glavni cilj Strategije jest usmjeravanje kapaciteta u području znanja i inovacija na područja najvećeg potencijala radi pokretanja razvoja i transformacije gospodarstva temeljenog na aktivnostima istraživanja, razvoja i inovacija.

Strategija ima šest ciljeva:

  1. jačanje kapaciteta za istraživanje, razvoj i inovacije u svrhu postizanja izvrsnih istraživanja i ispunjavanja potreba gospodarstva
  2. prevladavanje rascjepkanosti inovacijskog lanca vrijednosti i jaza između istraživačkog i poslovnog sektora
  3. modernizacija i diversifikacija hrvatskoga gospodarstva porastom privatnih istraživanja i razvoja
  4. unapređenje u globalnim lancima vrijednosti promocija internacionalizacije hrvatskoga gospodarstva
  5. uspostava partnerskog odnosa po pitanju društvenih izazova
  6. stvaranje pametnih vještina (smart skills) – unapređenje kvalifikacija postojeće i nove radne snage za pametnu specijalizaciju


Strategija je podijeljena na pet prioritetnih tematskih područja i 13 podpodručja:

Zdravlje i kvaliteta života: (1) farmaceutska proizvodnja i proizvodnja medicinske opreme i uređaja; (2) zdravstvene usluge i nove metode preventivne medicine i dijagnostike; (3) nutricionizam
Energija i održivi okoliš: (1) energetske tehnologije, sustavi i oprema; (2) tehnologije i oprema u funkciji zaštite okoliša (environment friendly)
Promet i mobilnost: (1) proizvodnja cestovnih i željezničkih dijelova i sustava visoke dodane vrijednosti; (2) ekološki prihvatljiva prometna rješenja; (3) inteligentni transportni sustavi i logistika
Sigurnost: (1) kibernetička sigurnost; (2) obrambene tehnologije i proizvodi dvojne namjene (dual-use); (3) program protuminskog djelovanja
Hrana i bio-ekonomija: (1) održiva proizvodnja i prerada hrane; (2) održiva proizvodnja i prerada drva.