Martina Sokač Saraga, voditeljica Službe za komunikacije HGK, Ivan Bračić, predsjednik Grupacije pčelarstva HGK, i Ivan Škorić, potpredsjednik HGK za poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo (s lijeva na desno) na konferenciji za novinare Grupacije pčelarstva HGK o stanju u pčelarskoj industriji
Izvor: HGK

Oko 80 posto hrvatskog meda proda se na sivom tržištu


Objavljeno: 13. 03. 2018. , Ažurirano: 13. 03. 2018.


"Najvažniji problemi s kojima se suočavaju pčelari su snažno sivo tržište, manjkav registar proizvođača, neusklađenost laboratorija, deklariranje proizvoda i donošenje vodiča kojim bi se definirale dobre proizvodne prakse. Ukupni pčelarski kolač vrijedi 500 milijuna kuna, a 100 milijuna je legalna realizacija, dakle 400 milijuna kuna ide mimo porezne kontrole i kontrole kvalitete. To pokazuje da se 80 posto trgovine medom u Hrvatskoj odvija na sivom tržištu, odnosno ne znamo gdje odlazi 8400 tona domaćeg meda", istaknuo je predsjednik Grupacije pčelarstva HGK Ivan Bračić na konferenciji za novinare Grupacije pčelarstva HGK o stanju u pčelarskoj industriji RH.

Sivo tržište u kombinaciji s činjenicom da je tek 10% od oko 15.000 domaćih proizvođača meda upisano u registar proizvođača, predstavlja veliki problem. Kako veliki trgovci mogu otkupljivati med samo od registriranih proizvođača, a velika većina njih nije registrirana, otkupljivači se moraju okrenuti uvozu. Uz med se uvozi 12 milijuna kuna proizvoda od pčela koji se mogu naći i kod domaćih proizvođača.

Ivan Bracic 800x633.jpg

Predsjednik Grupacije pčelarstva HGK Ivan Bračić; Izvor: HGK.

"Svaka vlada kroz svoje institucije mora učiniti da pčele i pčelari opstanu jer nema uravnoteženog eko sustava bez pčela i nema kvalitetne proizvodnje u poljoprivredi jer su one najzahvalniji oprašivači. Naravno, u svemu tome se javljaju razni interesi i država kroz regulaciju tržišta, odnosno poštenu tržišnu utakmicu, mora osigurati rješenje", poručio je Bračić.

Istaknuo je i problem laboratorija u kojima se analizira kvaliteta proizvoda. Oni nisu dostatno opremljeni, metode evaluacije nisu certificirane i parametri analize nisu međusobno usporedivi. Za potrebe analize kvalitete proizvoda, nekoliko tvrtki tražilo je da hrvatski laboratoriji nabave izotopni uređaj i da metoda prođe validaciju, ali nadležne institucije nisu pokazale razumijevanje za tu 250.000 kuna vrijednu investiciju.

"U suradnji s ministarstvom donijet je novi pravilnik o deklariranju meda koji je protiv pravila EU, ali mi smo se založili da se preciznije označava iz koje države med dolazi, a ne samo da je porijeklo EU ili van EU. Pčelari također imaju dokument o dobroj proizvođačkoj praksi i mi inzistiramo da on dobije status vodiča sa obvezujućim odredbama. To u praksi znači da pčelar od kojeg tvrtka otkupljuje med mora znati i garantirati kako je prehranjivao pčele i koje im je pripravke za bolesti davao", pojasnio je Bračić, dodavši kako samo Hrvatska i Mađarska imaju punu stopu PDV-a u pčelarstvu, što stimulira crno tržište. 

"Pčelari kroz svoje asocijacije i država kroz institucije moraju riješiti status naše branše. Problemi se akumuliraju duže vremena i komunikacija s Ministarstvom nije najbolja. Ministarstvo mora dati naputak kako deklarirati med koji dolazi iz EU, a nije označen sukladno našem pravilniku", kazao je Bračić, uz napomenu kako je najbitnije urediti tržište i sustav kontrole meda na čemu svi moraju zajednički raditi. Pohvalio je napore HGK u borbi za regulaciju tržišta i ograničavanje uvoza.

Ivan Skoric 800x682.jpg

Potpredsjednik HGK za poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo Ivan Škorić; Izvor: HGK.

Potpredsjednik HGK za poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo Ivan Škorić izjavio je kako tvrtke članice Grupacije za pčelarstvo HGK pokrivaju oko 90 posto legalne trgovine meda u Hrvatskoj koja se procjenjuje na oko 100 milijuna kuna godišnje.

U Hrvatskoj se od godine do godine proizvodi od 8 do 10 tisuća tona meda, od čega se prošle godine izvezlo samo 380 tona, a uvezlo se 1.300 tona ili gotovo četiri puta više. Prema podacima za 2017. godinu najviše uvozimo iz Španjolske, Kine i Poljske, dok najviše izvozimo u BiH, Italiju i Njemačku.