Predstavljanje projekta Izrada nacrta Nacionalnog računskog plana za šumarstvo


Objavljeno: 19. 12. 2018. , Ažurirano: 21. 12. 2018.


„Vjerujem da će se odlična suradnja HGK s nadležnim ministarstvima u pitanjima emisije stakleničkih plinova i klimatskih promjena nastaviti i nadograditi uključivanjem svih drugih tijela kako bi ispunili nacionalne obveze. Doprinos šuma u tome se sve više vrednuje, s obzirom na to da ukupna površina šuma čini više od 50 posto kopnene površine Hrvatske. Mi smo u drukčijem položaju u odnosu na druge članice EU jer zbog rata nismo mogli gospodariti šumama. HGK stoga pažljivo prati razvoj unutar sektora kako bi informirala svoje članice o međunarodnim propisima“, istaknula je direktorica Sektora za energetiku i zaštitu okoliša HGK Marija Šćulac Domac na predstavljanju projekta Izrada nacrta Nacionalnog računskog plana za šumarstvo, uključujući i predloženu referentnu razinu za šume za razdoblje od 2021. do 2025. godine.

Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo zaštite okoliša i energetike ovaj projekt provode zajednički za potrebe izrade Nacionalnog računskog plana za šumarstvo koji je Hrvatska, kao i sve države članice Europske unije, obvezna dostaviti Europskoj komisiji do 31. prosinca 2018. godine. Sastavni dio ovoga plana mora činiti i tzv. referentna razina za šume (Forest Reference Level, FRL) za razdoblje od 2021. do 2025. godine. Države članice obvezne su izraditi plan prema odredbama Uredbe o uključivanju emisija i uklanjanju stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva u okvir za klimatsku i energetsku politiku do 2030. godine. Ovim će propisom prvi put sektor korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva (Land Use, Land Use Change and Forestry, LULUCF) i ponori/emisije stakleničkih plinova biti obračunavani u smislu doprinosa sektora LULUCF postizanju cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova EU.

Čižmek.JPG

Igor Čižmek, pomoćnik ministra u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, naglasio je kako je ponosan što smo uspjeli ostvariti izniman benefit za državni proračun.

„Posebno mi je zadovoljstvo naglasiti da je u ovoj Uredbi priznata specifičnost Hrvatske. To je doprinos svih vas i omogućilo nam je da se na razini Uredbe pri izračunu referentne razine za šume uvaže i kriteriji okupiranoga teritorija te ratne i poslijeratne okolnosti koje su imale utjecaj na gospodarenje šuma. Tu smo ostvarili iznimne benefite koji se mjere desecima milijuna eura. Izrada plana vrlo je zahtjevna, ali njegovim završetkom posao nije gotov. Tijekom sljedeće godine davat ćemo Europskoj komisiji objašnjenja dokumenta“, poručio je Čižmek dodavši kako se radi o vrlo važnom dokumentu koji će postati službeni dokument zemlje sa snažnim utjecajem na gospodarenje šumama do 2030. godine.

Kočiša Čičin Šain.JPG

Zamjenica direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) Alenka Košiša Čičin-Šain kazala je da je ovaj izuzetno značajni projekt već četvrti u nizu koji Fond financira i provodi. „Naročito rado ističem projekte LULUCF 1 i 2 kojima smo opravdali nacionalni sustav praćenja emisijskih plinova, čime nam je osigurano nesmetano trgovanje na međunarodnoj burzi. To trgovanje pridonijelo je budžetu Fonda s 814 milijuna kuna, od čega je više od 80 milijuna uplaćeno u državni proračun, a ostalo  utrošeno u projekte obnovljivih izvora energije radi smanjenja klimatskih promjena“, pojasnila je Košiša Čičin-Šain, uz napomenu da su projekti u ovom sektoru vrlo složeni i zahtjevni te kako analize pokazuju da bez uključivanja LULUCF-a nije moguće postići zacrtane EU ciljeve od 40 posto smanjenja emisije ugljika do 2030.

O EU propisima i obvezama Hrvatske do 2030. godine u sklopu Pariškog sporazuma govorila je Višnja Grgasović iz MZOE-a. Rekla je da je u Katowicama, u sklopu operativnog plana za Pariški sporazum, dogovoreno da će države izvješćivati o svojim emisijama i mjerama koje provode kako bi ih ograničile. „Time se izgrađuje povjerenje, a države u razvoju koje trebaju financijsku pomoć moraju podnositi dvostruka izvješća. Ograničenje podizanja temperature na 1,5 stupnjeva Celzijusa iznimno je važno jer bi mnogi sektori bili teško pogođeni većim promjenama. Države su pozvane da povećaju svoje ambicije, a EU tu ima vodeću ulogu. Cilj je Hrvatske smanjenje od sedam posto do 2030. u odnosu na razine iz 2005. godine“, izjavila je Grgasović.

Osnovne informacije o projektu izrade Nacionalnog obračunskog plana za šumarstvo prezentirala je Delfa Radoš iz tvrtke Ekonerg. 

Za definiranje referentne razine za šume važno je razumjeti da sve u sektoru šumarstva proizlazi iz protokola o ublažavanju klimatskih promjena. U sklopu LULUCF govorimo o šest vrsta zemljišta, a kako je to jedini sektor u kojem imamo odljeve ugljika, dužni smo ih izračunati. U slučaju Hrvatske za sektor LULUCF mogli bismo reći da smo uspjeli riješiti pet pohraništa, no pred nama je još puno posla. EU namjerava zadužiti članice da referiraju razinu odljeva za šume do 2030. godine. Definirala je kako to napraviti i odredila da države članice pritom moraju voditi računa o odljevima do 2009., a oni su za nas tada bili najveći, tako da nismo najsretnije prošli“, zaključila je Radoš.