Konzorcij hrvatskih tvrtki predvodi energetsku tranziciju na vodik

U Hrvatskoj gospodarskoj komori održan je sastanak na kojem je predstavljen projekt udruge H2 Čisti vodik za plavi Dunav i zelenu Slavoniju. Cilj je projekta proizvodnja vodika iz OIE i iz otpada na području Slavonije i Baranje, otvaranje "zelenih riječnih luka" i novih radnih mjesta te poticanje energetske neovisnosti.

"Vodik vidimo kao gorivo budućnosti. Zato je cilj ovog projekta poticanje proizvodnje čistog vodika iz obnovljivih izvora energije, prema Direktivi EU koja je usmjerena na smanjivanje emisija CO2 i dekarbonizaciju prometa i industrije. Tako ambiciozni planovi zahtijevaju velika ulaganja u infrastrukturu, od proizvodnih pogona, do distribucije korisnicima, za koja je Unija predvidjela 20 milijardi eura u idućih deset godina. Tu vidimo veliku priliku za hrvatske tvrtke jer se naša zemlja nalazi na važnim logističkim koridorima", istaknuo je potpredsjednik HGK za međunarodne poslove i EU Ivan Barbarić, dodavši da će Komora pomoći u promicanju projekta putem svojih slavonskih županijskih komora kako bi se javnost i potencijalni partneri što više senzibilizirali za temu, ali i povezivanjem Udruge sa Zajednicom OIE HGK.

Projektom bi se obuhvatile tvrtke i poduzetnici u cijelom energetskom lancu, od proizvodnje iz velikih solarnih elektrana, elektrolizom vode i iz otpada, do potrošnje kao završnog dijela procesa koja bi se odvijala u području komunalnih i javnih djelatnosti gradova, općina i industrije u ovoj regiji.

Sudionici sastanka iz Udruge H2 i HGK; Izvor: HGK

Nositelji bi bili pet županija istočne Hrvatske, a sudionici istaknute hrvatske tvrtke. U području punionica i infrastrukture to su SPO Lučko, PPD i Grupa "Đuro Đaković", u proizvodnji Solaris Pons, a u području vozila Rasco, Hittner i Dok-Ing.

Predsjednik Udruge H2 Ivica Jakić kazao je kako Udruga okuplja i gospodarstvenike i znanstvenike. "Energetska tranzicija mora biti iskorak za Hrvatsku, ono što se činilo kao daleka budućnost već se danas počinje primjenjivati. Ne smijemo kasniti", poručio je Jakić.

Vlasnik Solaris Ponsa Jurica Gorup naglasio je kako je cilj sustava poticanja OIE da se realizira opskrba krajnjega korisnika sto posto zelenom energijom. "Jedna osoba na dan u prosjeku proizvede 1 kg otpada, što znači da se od 80 tisuća stanovnika u Osijeku može sortirati 80 tona dnevno. Taj otpad se uplinjava i pretvara u sintetski plin, a onda u struju pa vodik", rekao je Gorup, a Jakić se nadovezao kako je vrlo važno da se otpad zbrinjava na mjestu nastanka jer se tako racionalizira cijeli proces. 

Vjekoslav Majetić, potpredsjednik Udruge i vlasnik tvrtke Dok-Ing, oslikao je negativan utjecaj fosilnih goriva na okoliš oporavkom prirode za vrijeme koronavirusa. "Sam vodik kao gorivo nije nešto novo. Ekološki je prihvatljiv, godinama se pokušavaju proizvesti i koristiti vozila na vodik. Problem je cijena energenta te činjenica da mreža napajanja i isporuke nije organizirana", pojasnio je.

Ravnatelj Inovacijskog centra "Nikola Tesla" Nedjeljko Perić ističe kako pokušavaju djelovati kao poveznica akademske i istraživačke zajednice s gospodarstvom. "Provodimo primijenjena istraživanja kao osnove za razvoj inovativnih proizvoda i usluga za potrebe gospodarstva", objasnio je.

Mario Obradović, direktor Đuro Đaković Industrijskih rješenja, projekt vidi kao pokretač razvoja Slavonije. "U našem kompleksu se nalaze brojne neiskorištene zelene površine i hale koje se mogu iskoristiti za solarne panele, pa onda i ući u proizvodnju vodika. Imamo i kompaniju koja se bavi i proizvodnjom i distribucijom električne energije. Sljedeće godine slavimo 100 godina i sve to znanje i iskustvo možemo iskoristiti i u ovom projektu", smatra Obradović.

Ravnatelj Klastera Intermodalnog prometa Marijan Cukrov poručio je kako streme tome  da se na jednom prijevoznom lancu prevozi na što više načina, s najmanjim udjelom cestovnog prometa, radi zaštite okoliša. "Većinom radimo s državnim i lučkim upravama na razvoju njihove infrastrukture jer smatramo da su luke ključne točke intermodalnosti. Želimo razvijati i alternativna goriva unutar intermodalnog prijevoza", rekao je Cukrov, uz napomenu da sudjeluju u više od 20 EU projekata.  

Na sastanku se razgovaralo i o financiranju ambicioznih planova. Naime, u sklopu EU Green deala Udruga industrije Hydrogen Europe predstavila je inicijativu Zeleni vodik, čiji je cilj do 2030. proizvesti 4,4 milijuna tona zelenog vodika, što je ekvivalent 173 TWh energije (od ukupno potrebnih 665 TWh), a u okviru te inicijative planirano je 20 milijardi eura investicija u narednih 5 do 10 godina.

Što se hrvatskih planova tiče, u Nacionalnom energetskom i klimatskom planu obvezali smo se na ispunjenje cilja od 13,2 posto OIE u prometu do 2030. Udio vodika iznosio bi 0,3 posto u ukupnom prometu (HGK je predlagao udio od 0,5 posto) i postavilo bi se šest pumpnih stanica do 2030. U nacrtu prijedloga Niskougljične strategije potrošnja vodika kao goriva u neposrednoj potrošnji energije bi prema scenariju postupne tranzicije (NU1) do 2050. iznosila 0,92 posto.

Uz udrugu H2, kod nas djeluje i Hrvatska udruga za vodik (osnovana kao industrijsko-akademsko partnerstvo zainteresiranih članova radi poticanja razvoja hrvatskoga gospodarstva u području vodikovih energetskih tehnologija) koja službeno predstavlja Hrvatsku u Udruženju Hydrogen Europe i Fuel cells Europe.

Trenutno su glavni subjekti u području razvoja, proizvodnje i primjene vodika kod nas Grad Zagreb i INA koji su u veljači ove godine dobili tehničku pomoć Regions FCH-a (FCH, Regions Fuel cels and Hydrogens). ZET ima u planu u pogon staviti 20 autobusa na vodik, a INA proizvoditi vodik u rafineriji Sisak.

Uvođenje vodika kao još jedne zelene opcije pomoglo bi ostvarivanju ciljeva dekarbonizacije, smanjilo ovisnost Hrvatske o uvozu energenata i potaknulo razvoj domaće industrije.