Ruralni razvoj, pomorstvo i ribarstvo te poduzetništvo područja s najboljim ESI-programima u Hrvatskoj

HGK
Sudionici okruglog stola (s lijeva na desno): Dragan Jelić, Mira Medić, Karmen Cerar, Suada Mustajbegović, Nataša Kulakowski Kramarić, Tomislav Petric, Boris Guina, Ivana Grahovac i Josip Grgić
Održan okrugli stol Provedba ESI-fondova – iskustva i očekivanja

Kroz panel rasprave na okruglom stolu "Provedba ESI fondova – iskustva i očekivanja", koji je 14. prosinca u Zagrebu održan u organizaciji Zajednice poslovnih savjetnika pri HGK i Sektora za međunarodne poslove i EU HGK, predstavljeni su rezultati provedbe operativnih programa Konkurentnost i kohezija, Učinkoviti ljudski potencijali, Program ruralnog razvoja te OP za pomorstvo i ribarstvo.

"Rasprava, dodatni odgovori na pitanja i dijalog o jačanju i boljem korištenju EU fondova od posebnog su značaja jer pridonose jačanju konkurentnosti hrvatskog gospodarstva", istaknuo je potpredsjednik HGK za međunarodne poslove i EU Želimir Kramarić.

ZelimirKramaric_800x450.JPG

Potpredsjednik HGK za međunarodne poslove i EU Želimir Kramarić; Izvor: HGK.

"Već niz godina ostvaruje se suradnja na pripremi i provedbi operativnih programa vezanih uz EU fondove s predstavnicima Vlade RH koji se bave korištenjem EU fondova. Očekujemo stoga da će razgovori o dosadašnjim rezultatima i planovima za 2018. godinu i sljedeće razdoblje pridonijeti poboljšanju rada te da će se nastaviti intenzivna međusobna suradnja", istaknula je predsjednica Zajednice poslovnih savjetnika pri HGK Mirjana Samardžić Novoselec.

MirjanaSamardzic_Novoselec_800x450.JPG

Predsjednica Zajednice poslovnih savjetnika pri HGK Mirjana Samardžić Novoselec; Izvor: HGK.

U panel raspravi o provedbi operativnog programa Konkurentnost i kohezija moderator panela Kristian Korunić, član Vijeća Zajednice, istaknuo je da od ukupno 10,676 milijardi eura koji Hrvatskoj stoje na raspolaganju do 2020. godine, alokacija sredstava za ovaj program iznosi 6,881 milijardi eura od čega iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) 4,3 milijarde eura, a iz Kohezijskog fonda (KF) 2,5 milijarde eura. Do kraja listopada ove godine ugovoreno je 2,3 milijarde kuna ili 34% sredstava.

"Rezultat je dobar, u određenim su područjima ostvareni jako dobri rezultati, a u drugima manje dobri, ali povećana je razina ugovaranja koja je lani iznosila tek 4,4%. Tek se očekuju veliki strukturni projekti u području željeznice i gospodarenje otpadom, a također i projekti u području obrane od poplava, što ide sporije zbog rješavanja imovinskopravnih odnosa", istaknuo je pomoćnik ministrice regionalnog razvoja i fondova EU Dragan Jelić dodajući kako se u prioritetu poduzetništva ostvaruju jako dobri rezultati.

Načelnica Samostalnog sektora za EU Ministarstva zaštite okoliša i energetike Mira Medić istaknula je dugoročan proces priprema, a zatim i provedbe za infrastrukturne projekte. "Neki se projekti pripremaju godinama i do šest, sedam godina. Tu kasnimo ali ove godine i sljedeće nastojimo ubrzati proces", rekla je Medić navodeći otvaranje dvaju centara za gospodarenje otpadom.

Skupna_800x450.JPG

Publika okruglog stola; Izvor: HGK.

"Pripremili smo 60 do 70 infrastrukturnih projekata, a osam projekata se provoditi kroz Konkurentnost i koheziju, 23 projekta je odobreno, 46% alokacije je iskorišteno, a 10 projekata je na stolu u različitim fazama pripreme. Riječ je o strateški projektima", istaknula je Karmen Cerar, načelnica Sektora međunarodnih projekata Ministarstva zaštite okoliša i energetike.

Voditeljica Posredničkog tijela razine 2 Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Suada Mustajbegović navela je u području energetske učinkovitosti 105 projekata za obrazovne ustanove, a 86 ih je uspješno realizirano. Za stambene zgrade su odobrena sredstva, a 585 stambenih zgrada je ugovoreno te je upućen poziv za 214 škola i vrtića. Očekuje se i provođenje energetske učinkovitosti u industriji te javnim zgradama. Građevinska je operativa dobila na zamahu u RH, a tek smo na trećini puta u energetici", rekla je Mustajbegović.

Pomoćnica ministrice gospodarstva, poduzetništva i obrta Nataša Kulakowski Kramarić navela je da je do sada raspisano 18 poziva od 4,7 milijardi kuna. Dodijeljeno je 1700 potpora u vrijednosti 2,8 milijarde kuna, a bilo je 3800 prijava od čega je 3500 obrađeno. "Podaci govore kako su poduzetnici spremni za povlačenje sredstava iz EU fondova", kazala je Kulakowski Kramarić napomenuvši pojednostavljivanje dodjela kroz sustav eFondova i sustav vaučera. Sljedeće godine očekuju se pozivi za područja internacionalizacije poslovanja, informacijsko-komunikacijske tehnologije, inovacije, a bit će 12 novih poziva od dvije milijarde kuna. "Najveći problem čine greške koje se pojavljuju, posebno u području javnih nabava te normi u graditeljstvu. Zbog dva posto grešaka moguća je i suspenzija od godinu dana", istaknuo je Tomislav Petric, ravnatelj središnje agencije SAFU.

Kramaric_Jelic_Petric_800x450.JPG

Želimir Kramarić, Dragan Jelić i Tomislav Petric (s lijeva na desno); Izvor: HGK.

Zamjenik predsjednika Uprave HAMAG-BICRO-a Boris Guina istaknuo je 1400 prijava od kojih je 640 bilo pozitivno te je 200 u obradi. Isplaćeno je 180 milijuna kuna poduzetnicima, a na raspolaganju je 170 milijuna eura do 2020. godine. "Prijave su sve kvalitetnije, a projekti sve bolji", kazao je Guina. Voditeljica Odjela za mala poduzeća HBOR-a Ivana Grahovac istaknula je da su do sada financirali 600 projekata od 3,5 milijarde kuna. Specijalist Direkcije EU fondovi i financijski instrumenti HBOR-a Josip Grgić naveo je 250 milijuna eura za financijske instrumente putem poslovnih banka te 110 milijuna eura za investicijske kredite.

U drugom panelu provedba OP Učinkoviti ljudski potencijali Luka Rajčić, pomoćnik ministra rada i mirovinskog sustava istaknuo je da se treba prijeći iz faze ne gubljenja sredstava u veću apsorpciju sredstava. "Od 4,5 milijarde kuna 2,7 milijarde kuna je ugovoreno stoga smo zadovoljni proteklom godinom", kazao je Rajčić. Voditelj službe za programe i projekte EU Ministarstva znanosti i obrazovanja Hrvoje Bakić istaknuo je razinu od 20% ugovorenosti sredstava koje je objavila Europska komisija te pilot projekt eŠkola i pomoćnik u nastavi. "Ide se u smjeru projekata strukovnog obrazovanja te ulaganja u projekte koji transformiraju sustav", rekao je Bakić.

Pomoćnica ravnatelja Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih Martina Hundrić istaknula je kako u Agenciji nastoje razvijati visokomotivirane ljude koji će popratiti programe te je navela da je milijarda kuna u provedbi. Planira se natječaj za darovite učenike te stipendije, rekla je. "Ovo je zadnja godina gdje se preklapaju programi, a sada se više gledaju rezultati. Najveći nam je problem bio sukob interesa", navela je Sanja Mesarov, predstojnica Ureda za financiranje i ugovaranje projekata EU Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

U panelu Provedba programa ruralnog razvoja i OP za pomorstvo i ribarstvo pomoćnik ministra poljoprivrede Krešimir Ivančić istaknuo je kako je 52% programa u natječajima, 32% je ugovoreno, a 19,4% je plaćeno i certificirano prema Europskoj komisiji, što ih čini najboljim ESI-programom u Hrvatskoj za što su dobili i pohvale Europske komisije. Pomoćnik ravnateljice Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Saša Bukovac istaknuo je da je od 5200 prijava ugovoreno njih 2700, a sljedeće godine očekuju održati ovogodišnje rezultate. "U području ribarstva do sada je raspisano 27 natječaja za 14 mjera, ugovoreno je 560 milijuna kuna za 1200 korisnika te je isplaćeno 250 milijuna kuna", istaknula je Irena Jahutka iz Uprave za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede dodavši kako će još ove godine biti natječaj za ribarske luke alokacije od 42 milijuna eura, a sljedeće godine planirane su zelene mjere te se očekuje i certificiranje. "Program mjera za ruralni razvoj, vinska omotnica te ribarstvo dio su financiranja HBOR-a, koji je smanjivao kamatnu stopu, koja je trenutno 1,7% za kredite do 10 godina te 1,9% za kredite od 10 do 15 godina", istaknula je voditeljica Odjela za srednja poduzeća HBOR-a Marina Jurašin.

Primjer dobre prakse ulaganja sredstava iz EU fondova predstavio je direktor Purexa Milivoj Dragošević. "Investicija je bila prijeloman trenutak za tvrtku koja je podigla standarde i razinu kvalitete u proizvodnji, omogućila povećanje ukupnih prihoda, mogućnost razvoja većeg broja proizvoda, smanjila cijene te podigla razinu profitabilnosti sustava", istaknuo je Dragošević.