Izvor: Pixabay

Robni deficit je nastavio rast i prvih deset prošlogodišnjih mjeseci


Objavljeno: 09. 01. 2019. , Ažurirano: 14. 01. 2019.


Ni dva mjeseca prije kraja prošle godine nije bilo promjena u trendovima robne razmjene koji su obilježavali veći dio prošle godine.

Tako je u prvih deset prošlogodišnjih mjeseci vrijednost izvoza na godišnjoj razini povećana za 4,4%, znatno manje nego u prethodnoj godini, a vrijednost uvoza za 7,4%, također znatno manje nego u prethodnoj godini, ali je za razliku od istog razdoblja prethodne godine rast uvoza imao veću dinamiku od rasta izvoza. Uz takvu razliku u dinamici, te i nadalje znatno veću vrijednost uvoza od izvoza, u prvih deset mjeseci prošle godine došlo je do povećanja iznosa robnog deficita na godišnjoj razini za prilično visokih 12,5%.

Na usporavanje rasta izvoza utjecalo je usporavanje rasta kod većine djelatnosti, ali i osjetan pad vrijednosti izvoza kod nekoliko značajnih izvoznih djelatnosti. Za usporedbu, u prvih deset mjeseci 2017. godine je rast vrijednosti izvoza svih djelatnosti čiji je izvoz povećan iznosio 10,6 milijardi kuna, a pad onih čiji je izvoz smanjen samo 178,4 milijuna kuna, dok je u deset mjeseci prošle godine rast vrijednosti izvoza djelatnosti koje su povećale izvoz iznosio 6,5 milijardi kuna, a pad za ukupno sedam djelatnosti NKD-a čak 2,8 milijardi kuna. Po negativnim kretanjima najviše su se isticale farmaceutska industrija, koja je u 2017. godini bilježila izuzetno dobre izvozne rezultate, opskrba električnom energijom te proizvodnja namještaja. S druge strane, najveći rast vrijednosti izvoza u deset mjeseci prošle godine ostvarile su naftna industrija, proizvodnja motornih vozila te drvna industrija. Pri tome je na znatan rast izvoza naftnih derivata presudno utjecalo kretanje cijena sirove nafte na globalnom tržištu, a cijene su u manjoj mjeri utjecale i na izvoz drvne industrije. Naime, znatan rast izvoza ovih djelatnosti nije popraćen i znatnijim povećanjem proizvodnje već se rast njihove proizvodnje kretao na razini od 2,9%. S druge strane, proizvodnja motornih vozila je u prvih deset mjeseci prošle godine povećana 10,0%, odnosno povećani izvoz nije bio povezan samo sa izvozom novih i rabljenih automobila nego i dijelova za motorna vozila koji su imali i najveći utjecaj na rast izvoza ove djelatnosti.

Rast uvoza je istodobno bio pod utjecajem nastavka oporavka ukupne potražnje tako da je uvoz rastao kod niza djelatnosti i proizvoda. Najveći je rast zabilježen kod rudarstva i vađenja, pretežno zbog navedenog rasta cijene sirove nafte, a značajno je povećana i vrijednost uvoza motornih vozila, električne opreme, kemikalija i kemijskih proizvoda te farmaceutskih proizvoda. Najveći pad istodobno je zabilježen kod električne energije što je pretežno posljedica klimatskih uvjeta i kretanja ponude i potražnje na susjednim tržištima.