Izvor: Pixabay

Robna razmjena EU i dalje ne pokazuje znakove usporavanja


Objavljeno: 16. 05. 2019. , Ažurirano: 20. 05. 2019.


U prva tri mjeseca ove godine, prema danas objavljenim podatcima Eurostata, Europska je unija povećala vrijednost svog robnog izvoza na godišnjoj razini za 3,1%, a uvoza za 6,1%. S obzirom na to da su vrijednosti izvoza i uvoza EU relativno ujednačene, takva razlika u dinamici rasta dovela je do rasta robnog deficita na godišnjoj razini. Točnije, iznos deficita povećan je s prošlogodišnjih 9,6 milijardi eura na osjetno više 24 milijarde eura.

Ostvarene stope rasta izvoza i uvoza bile su veće od ostvarenih u istom razdoblju 2018. godine i nisu se podudarale s očekivanjima da će robna razmjena EU u ovoj godini usporiti pod utjecajem globalnog pada potražnje i globalnih trgovinskih sukoba. Međutim, znatan utjecaj na ostvareni rast imalo je jačanje američkog dolara prema euru. Naime, prema tečajnoj listi ECB-a dolar je prema euru tijekom prva tri mjeseca u prosjeku ojačao za 7,6%, a kako se prema posljednjim raspoloživim podatcima o valutnoj strukturi izvoza i uvoza EU (za 2016. godinu) oko 33% izvoza EU i oko 55% uvoza realiziralo u dolarima, došlo je do osjetnoga nominalnog porasta vrijednosti robne razmjene.

Vrijednost izvoza povećana je kod svih glavnih skupina proizvoda, osim kod energenata, na što je utjecao pad cijene sirove nafte na globalnoj razini koji se prelio i na vrijednost izvezenih naftnih derivata. Kod uvoza su sve skupine proizvoda zabilježile rast, pri čemu je najmanja stopa rasta, unatoč znatnijem rastu uvoznih cijena plina, zabilježena upravo kod energenata. Stoga se može zaključiti da kretanje potražnje na razini EU i dalje potiče rast uvoza.

Podatci o robnoj razmjeni EU s deset najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera pokazuju da je izvoz smanjen samo prema Turskoj, čija je valuta u prošloj godini znatno oslabila, Južnoj Koreji i Indiji. S druge strane, vrijednost uvoza je smanjena samo kod uvoza iz Norveške koja je veliki dobavljač energenata za EU tržište.

Promatrano po članicama, tek je kod triju članica zabilježen pad ukupnog izvoza (Extra i Intra EU) na godišnjoj razini, a Hrvatska se sa stopom rasta od 8% našla među članicama koje su izraženije povećale svoj izvoz. Vrijednost uvoza je, u usporedbi s prva tri mjeseca prošle godine, istodobno smanjena samo kod Belgije i Finske, a Hrvatska je s rastom od 6% ponovo imala jednu od viših stopa rasta. U konačnici je Hrvatska bila u skupini većine članica (njih osamnaest) koje su poboljšale svoj vanjskotrgovinski saldo u odnosu na prošlu godinu, neovisno o tome je li riječ o većem suficitu ili manjem deficitu. Međutim, istovremeno je samo osam članica EU, među kojima se našla i Hrvatska, poboljšalo svoj Extra EU saldo. Pritom su na ukupan rast deficita EU najviše utjecali Ujedinjeno Kraljevstvo, Španjolska i Nizozemska čiji su deficiti najviše povećani na godišnjoj razini.