Revizija TEN-T mreže, usvojeni hrvatski prijedlozi!

Dana 13. travnja 2023. godine, održana je revizija TEN-T mreže pri čemu je Odbor za turizam i promet Europske unije usvojio prijedloge koji se odnose na Hrvatsku, te su objavljene Izmjene i dopune prijedloga uredbe Europskog parlamenta (dalje: Uredba) i Smjernica Vijeća za razvoj transeuropske prometne mreže, kojom se mijenjaju Uredbe (EU) 2021/1153 i Uredbe (EU) br. 913/2010 te stavlja izvan snage Uredba (EU) 1315/2013.

Uredbom se utvrđuju smjernice za razvoj transeuropske prometne mreže (sveobuhvatne i osnovne mreže) uključujući osim prometne infrastrukture i infrastrukturu za korištenje alternativnih goriva, ICT sustave za prijevoz kao i mjere kojima će se promicati upravljanje i korištenje spomenute infrastrukture kao i razvoj održivih i učinkovitih prometnih usluga.

Budući da se radi o daleko najvažnijoj prometnoj politici EU, bilo je nužno da i Hrvatska bude dio navedenih mreža kako bi, između ostalog, uspješno mogla koristiti europska financijska sredstva, odnosno aplicirati na EU fondove.

Doprinos se očituje kroz djelovanje Hrvatske gospodarske komore - udruženja Sektora za promet HGK, posebice Udruženja luka, brodara i pomorskih agenata čiji su članovi imali važnu ulogu kroz kontinuirano praćenje i sudjelovanje u radnim skupinama kroz prijedloge koji doprinose i definiraju Hrvatsku kao geografski važnu članicu kroz suradnju s Ministarstvom pomorstva prometa i veza, hrvatskim europskim zastupnicima i te na taj način uložili trud i napor kako bi u transeuropsku mrežu bili uključeni svi prometni prioriteti od strateške važnosti.

Naime, prihvaćeni su hrvatski amandmani te se Hrvatska sada nalazi na četiri europska koridora. Za financiranje imamo na raspolaganju 26 milijardi Eura kroz EU fondove.

Amandmani koji su prihvaćeni:

• Spoj Istarskog ipsilona na slovenske autoceste
• Željeznički spoj Pula - Buzet - Divača - Trst
• Novi željeznički pravac Zagreb - Maribor - Graz
• Luka Rijeka na koridoru Baltik - Jadran, jednak status kao Trst, Koper, Ravenna
• Cestovni spoj Rijeka - Trst
• Lička pruga direktno povezana s Rijekom, Zagrebom i dalje prema Sjevernoj Europi
• Koridor Zapadni Balkan prolazi Hrvatskom, s lukom Ploče kao najvažnijom geostrateškom lukom na tom pravcu
• Split kao ulazna vrata na Mediteranskom koridoru

Inače, prometna mreža na devet europskih koridora obuhvaća tunele, mostove, željeznice, a Hrvatska je trenutno samo na dva koridora dok bi novim usvojenim amandmanima trebala biti na četiri.

Stoga je Republika Hrvatska od ukupno devet europskih prometnih koridora uključena u četiri:

• Mediteranski koridor;
• Rajnsko-dunavski koridor;
• Baltičko more – Jadransko more;
• Zapadni Balkan – istočno Sredozemlje;

HGK se zalaže za neometano funkcioniranje zajedničkog tržišta što znači podupiranje ulaganja u prometne mreže u smislu uklanjanje postojećih uskih grla, povezivanje nepovezanih dijelova, poboljšanje interoperabilnosti različitih vrsta prijevoza te regionalne i nacionalne prometne infrastrukture. Također, HGK podupire i potiče sve aktivnosti i mjere usmjerene na razvoj europske prometne mreže kroz suradnju udruženja HGK sa znanstvenom zajednicom, državnim institucijama i hrvatskim tvrtkama a sve u cilju razvoja prometnih koridora koji prolaze kroz RH kao tranzitnu državu EU koja se nalazi na vrlo važnom geoprometnom položaju, što može i mora iskoristiti.

Hrvatska se nalazi na dva koridora Osnovne prometne mreže, na Mediteranskom koridoru i na Rajna-Dunav koridoru. Mediteranski koridor povezuje jug Iberijskog poluotoka, preko španjolske i francuske mediteranske obale prolazi kroz Alpe na sjeveru Italije, zatim ulazi u Sloveniju i dalje prema mađarsko-ukrajinskoj granici. Riječ je o cestovnom i željezničkom koridoru, a njegov sastavni dio je i pravac Rijeka-Zagreb-Budimpešta (željeznički i cestovni pravac koji se kod nas uvriježio pod nazivom Vb koridor).

Na Mediteranski koridor nastavlja se cestovni i željeznički pravac Zagreb-Slovenija, za koji se kod nas uvriježio naziv X koridor. Preko toga koridora Hrvatska će biti spojena i na Baltičko-jadranski koridor, koji ide od Baltičkog mora kroz Poljsku, preko Beča i Bratislave do sjeverne Italije. Koridor Rajna-Dunav je riječni pravac koji povezuje Strasbourg, Frankfurt, Beč, Bratislavu, Budimpeštu, odakle se jedan dio račva prema Rumunjskoj, a drugi ide Dunavom između Hrvatske i Srbije i dalje na Crno more, a kod nas se uvriježio pod nazivom VII koridor.

Geostrateški gledano morske luke Rijeka i Ploče imaju poseban značaj. Rijeka zbog blizine LNG terminala, dok luka Ploče zbog blizine i važnosti za zemlje Zapadnog Balkana. Podršku za Ploče Hrvatska je dobila i od Prometne Zajednice za Zapadnog Balkana i svih zemalja u susjedstvu.

 https://hgk.hr/komentar-predsjednika-hgk-na-reviziju-ten-t-mreze