Razvoj funkcionalne hrane veliki izazov za prehrambenu industriju

„Sve je veća svijest potrošača, ne samo o opasnostima vezanima uz hranu, već i o činjenici da je hrana lijek i da nastanak bolesti koje su najčešći uzrok smrtnosti modernoga doba možemo prevenirati kvalitetnom prehranom u kojoj upravo funkcionalna hrana zauzima posebno mjesto. Zbog toga će razvoj funkcionalne hrane u budućnosti biti snažan poticaj za nova istraživanja, ali i veliki izazov za prehrambenu industriju“, istaknuo je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević otvarajući 12. stručni skup Funkcionalna hrana u Hrvatskoj.

Potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević; Izvor: HGK

Naglasio je da je funkcionalna hrana na tržištu višestruko skuplja od konvencionalne jer je inovativnija i ima veću dodanu vrijednost te zahtijeva veća ulaganja u marketing kako bi se identificirale ciljane skupine potrošača. „Nadamo se da će funkcionalna hrana naći svoje mjesto u zakonodavstvu u Hrvatskoj, ali i na razini EU, što bi trebao biti dodatni poticaj potrošačima za veću konzumaciju takve hrane. Time bi se spriječile i  marketinške manipulacije koje dovode potrošače u zabludu“, poručio je Kovačević.

Pomoćnik ministra poljoprivrede Zdravko Barać je kazao da danas više nego ikad znamo koliko pravilna prehrana igra ulogu u zdravlju pojedinca. „Zato je potrebno jačati sinergiju između znanstvene zajednice i proizvođača hrane kako bi se osigurali preduvjeti za proizvodnju nutritivno bogate hrane. Cilj nam je da takva hrana bude glavni izbor potrošača, odnosno da zdravi izbor bude lagani izbor za svakog potrošača“, izjavio je Barać, dodavši da je to i prilika za dizanje konkurentnosti naše poljoprivrede.

Pomoćnik ministra poljoprivrede Zdravko Barać ; Izvor: HGK

Dekan Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Damir Ježek također je naglasio da mu je jako drago što se ovakvim konferencijama podržava interaktivna suradnja između realnog sektora i znanosti. „Ovo je odličan način da se bolje upoznamo i vidimo koji su izazovi pred nama. Bitna je razmjena iskustava i znanja, ne smijemo se ničega bojati, trebamo samo razumjeti“, poručio je Ježek.

Predsjednik Hrvatskog društva prehrambenih tehnologa, biotehnologa i nutricionista Mario Ščetar je naglasio da iz ovakvih susreta između industrije i znanosti uče i jedni i drugi. „Nadam se da ćemo iz razmjene iskustava i stečenih novih znanja razviti nove proizvode, a danas ćemo raspraviti o nekim aktualnim temama i nastojati utjecati na zakonodavstvo, da olakšamo rad prehrambene  industrije“, rekao je Ščetar.

Marija Batinić Sermek iz Ministarstva poljoprivrede je govorila o zakonodavnom okviru za transmasne kiseline. „Hrvatska je jedna od sedam država EU koja je pokrenula inicijativu za reguliranje maksimalne količine transmasnih kiselina u hrani. Situacija kod nas je zadovoljavajuća u odnosu na zakonsku graničnu vrijednost od 2 grama masti i ulja na 100 grama proizvoda koju smo propisali. Proizvodi koji sadrže povećane količine transmasnih kiselina su pekarski i konditorski proizvodi, ali su još uvijek unutar graničnih vrijednosti“, pojasnila je Batinić Sermek, dodavši da prosječan konzument najviše transmasnih kiselina unosi kroz kruh i peciva, čokoladu te putem životinjskih masnoća.

Andrijana Mušura Gabor iz ZŠEM-a je predstavila rezultate istraživanja o utjecaju načina označavanja proizvoda na vizualnu percepciju i različite aspekte nutritivne vrijednosti proizvoda. „Zanimalo nas je kako pakiranje utječe na ponašanje potrošača, odnosno kako im pomoći da donose bolje odluke za svoje zdravlje pri kupovini hrane. Pokazalo se da su ispitanici najviše gledali monokromatske tablice s preporučenim unosima, zatim višestruke semafor tablice, a najmanje Nutriscore oznake“, kazala je Mušura Gabor, uz napomenu da je važno provoditi daljnja istraživanja na reprezentativnim uzorcima i različitim proizvodima kako bi se mogle donijeti kvalitetne javne politike po pitanju prehrane.

Na skupu se, između ostalog, govorilo i o suvremenim vrstama ambalaže, odnosno o jestivoj ambalaži koja pruža dodatnu funkciju proizvodu, utjecaju vina na zdravlje te funkcionalnim aspektima prehrane povezane s tradicijom i religijom.

Vrijednost europskog tržišta funkcionalne hrane procjenjuje se na oko 30 milijardi dolara, dok je najveće tržište SAD-a vrijedno preko 160 milijardi. Globalno tržište funkcionalne hrane raste po stopi od 10 posto godišnje, a te trendove prati i Hrvatska.

Prigodne prezentacije pronađite u rubrici Prateći dokumenti.