Rast poslovnog optimizma u EU


Objavljeno: 28. 10. 2016. , Ažurirano: 28. 10. 2016.


Poduzetnici iz EU oporavili su se od šoka izazvanog objavom rezultata referenduma u Ujedinjenom Kraljevstvu. Stoga je drugi mjeseca za redom, nakon pada u srpnju i kolovozu, zabilježen rast indeksa poslovnog raspoloženja. Štoviše, mjesečna je vrijednost indeksa na razini EU u listopadu bila najviša u ovoj godini.

Promatrano po sektorima uključenim u istraživanje, listopad je obilježilo povoljno kretanje poslovnog raspoloženja kod svih sektora, osim kod potrošača. Nema posebnog objašnjenja za blago negativan trend potrošačkog raspoloženja osim laganog oporavka cijene sirove nafte na globalnom tržištu, koji bi u slučaju nastavka tog trenda mogao dovesti do porasta opće razine cijena. Konačna ocjena kod industrije i građevinarstva je još uvijek u minusu, ali je taj minus najmanji u ovoj godini, poslovno raspoloženje uslužnog sektora se vratilo na razinu s početka godine, trgovinu na malo obilježava smanjeni optimizam u odnosu na prvi ovogodišnji kvartal, a financijski sektor najveća razina optimizma u ovoj godini. Promatrano prema članicama EU, trendovi ipak nisu bili ujednačeni pa je u deset članica indeks poslovnog raspoloženja za listopad bio manji nego u prethodnom mjesecu. Među tim članicama nije bilo Ujedinjeno Kraljevstvo u kojem se poslovno raspoloženje također vratilo na približnu razinu s početka godine. Hrvatska je istodobno bila među rijetkim članicama gdje je nastavljen trend sada već  petomjesečnog rasta indeksa, odnosno među rijetkim je članicama čije poslovno raspoloženje nije pogoršano nakon objave rezultata referenduma. Indeks poslovnog raspoloženja za listopad je kao i za EU bio najviši u ovoj godini, a najveći utjecaj na takvo kretanje među promatranim sektorima imali su pozitivni trendovi kretanja poslovnog raspoloženja u građevinarstvu i industriji.

Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK, Zvonimira Savića:

Nastavlja se, drugi mjesec za redom, rast indeksa poslovnog raspoloženja u EU, pri čemu trendovi u Hrvatskoj ne samo da su konvergentni onima u EU, nego su, s aspekta vremenskog trajanja, pozitivniji.