Prvi pokazatelji stanja županijskoga gospodarstva

HGK u Splitu o poslovanju gospodarstva Splitsko-dalmatinske županije u ožujku.

Poslovanje u trenutnoj situaciji uzrokovanoj pandemijom koronavirusa novo je, neizvjesno i izazovno za sve gospodarske subjekte. Prema podacima Županijske komore Split, zbog obustave rada u skladu s Odlukom Stožera civilne zaštite RH trenutno u Splitsko-dalmatinskoj županiji nije aktivno 2247 tvrtki.

Prema podacima Porezne uprave – Područnog ureda Split, broj ukupno izdanih računa poreznih obveznika sa sjedištem u Splitsko-dalmatinskoj županiji u ožujku je ove godine 22 posto manji u odnosu na isti mjesec prošle godine. Informacije iz sustava fiskalizacije Porezne uprave objavljene 8. travnja pokazuju da je za sve djelatnosti u cijeloj Hrvatskoj od 24. veljače do 5. travnja u odnosu na razdoblje od 23. veljače do 5. travnja prošle godine vidljivo smanjenje broja računa od 27 posto.

Podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pokazuju da je u Splitsko-dalmatinskoj županiji u ožujku novoprijavljena 2641 osoba, te je broj novoprijavljenih porastao za 24,6 posto u odnosu na veljaču, a 42,8 posto u odnosu na ožujak 2019. godine. Istovremeno je broj prijavljenih potreba HZZ-u za radnicima u ožujku ove godine 56,5 posto manji u odnosu na prošlogodišnji ožujak. U normalnim je okolnostima ožujak mjesec kada raste ukupan broj zaposlenih zbog pojačanog zapošljavanja u djelatnostima s izrazitijim sezonskim obilježjima.

"Ove prve brojke samo potvrđuju važnost mjera koje je Vlada donijela za pomoć gospodarstvu kako bi se ublažile negativne posljedice krize te očuvala radna mjesta i održala likvidnosti", izjavio je predsjednik HGK – Županijske komore Split Joze Tomaš.

Iz splitske Komore naglašavaju da je obavještavanje donositelja odluka o potrebama tvrtki i gospodarstva putem HGK karika koja je iznimno važna u lancu donošenja potrebnih mjera za minimiziranje negativnih učinaka krize na gospodarstvo.

Tako je velika većina mjera koje su članice Komore predlagale i prihvaćena, poput oslobađanja od plaćanja doprinosa i poreza na dohodak za tvrtke pogođene krizom, odgađanja naplate poreza na dobit i naplate akontacije za porez na dobit, podizanja iznosa minimalne neto plaće za pogođene tvrtke i radna mjesta, naplate PDV-a po naplati izdanog računa, uvođenja moratorija na kredite i drugih.

Uz opće mjere, koje se odnose na sve, svaki gospodarski sektor ima svoje specifičnosti i zahtjeve za koje treba tražiti adekvatna rješenja i načine pomoći, stoga su prijedlozi i konkretne potrebe koje Komora svakodnevno dobiva od članica, bilo putem svojih strukovnih tijela bilo izravno, iznimno važni za sve buduće mjere jer jedino proaktivnim i zajedničkim radom možemo uspješno prevladati aktualnu gospodarsku situaciju.